KORAK PO KORAK DO USPOMENE NA NOVI

KNJIŽARA „SO” OSMISLILA ORIGINALAN SUVENIR NAJVEĆEG BOKELJSKOG GRADA

Herceg Novi – Hercegnovska knjižara “So” počela je da izdaje unikatnu i ekskluzivnu Potvrdu koja pečatom i potpisom svjedoči da je vlasnik tog dokumenta uspio da se nebrojenim stepenicama uspenje, ili da siđe do glavnog gradskog trga koji se nekad zvao Trg soli.
Riječ je o autorski osmišljenom suveniru koji tekstom i dvojezičnim pečatom ukazuje na jednu od najvećih hercegnovskih atipičnosti - brojne stepenice i ulice-stepeništa.

Prema riječima autora novog suvenira, pisca Nikole Malovića, PR-a knjižare, ideja je potekla iz činjenice da se u portugalskom ljetovalištu Kabo da Roka izdaje turistima slična potvrda, koja svjedoči da je neko zaista bio na najzapadnijoj tački evropskog kontinenta.
“S obzirom na to da leži na kaskadnom, amfiteatralnom terenu, Herceg Novi umjesto mnogih ulica ima danas mnoga stepeništa. Grad ima više ulica-stepeništa nego pravih ulica. Stepenice su simbol grada. Nijedna znamenitost ne nalazi se na istoj ravni. Do svake od njih moguće je doći tek ako se savlada neko stepenište. To obilazak grada čini otežanim. Iz tog razloga, knjižara \'So\' počela je da izdaje Potvrdu”, kazao je Malović.

Tekst ove kuriozitetne i tipično hercegnovske suvenirske Potvrde, jedine i prve u nas slične, kazuje gdje se Bokokotorski zaliv nalazi na zvaničnoj wolrdwide listi od 30 najljepših zaliva na svijetu, te ih imenom sve nabraja. Potom se kazuje da je Herceg Novi osnovan 1382. zbog trgovine solju, te da ga je osnovao bosanski kralj Tvrtko I, kralj bosanskih i primorskih Srba. Na velikom pečatu prečnika pet centimetara, piše “grad sa 100.001 stepenicom. Herceg-Novi, since MCCCLXXXII”.
Malović je autor još jednog originalnog suvenira “Morska voda” za koji kaže da “suvenirska morska kap, zapremine od 0.33 litra predstavlja cijeli zaliv ili pak Crnogorsko primorje”.
Herceg Novi, ali i Boka, i dalje su bez prepoznatljivog suvenira, ali mnogi, kao Malović, o tome promišljaju, predlažu i stvaraju.


A, vez iz Dobrote

“Prije četvrt vijeka bio je raspisan konkurs za suvenir Herceg Novog na koji su pristigli radovi velikog broja tadašnjih eminentnih umjetnika. Ali suvenir nije izabran, nedostajalo je “ono nešto”. Možda to “nešto” ima vez iz Dobrote, nastao još u 14. vijeku, čiji ornamenti imaju predromaničke i renesansne, ali možda i kosmičke oblike i poruke”, kaže istoričar umjetnosti Lazar Seferović.

S.K.

KAPIJA NA ULAZU U STARI GRAD

PRI KRAJU OBNOVA SAT KULE U NOVOM Herceg Novi – Završni radovi na restauraciji Sat kule, jednog od prepoznatljivih objekata Herceg Novog, počeli su juče i trebalo bi da budu završeni za desetak dana. Radovi su povjereni kotorskoj zanatskoj i umjetničkoj radionici “Franović” iz Kotora. Na osnovu nađenih kamenih fragmenata u blizini popularne Tore, kotorska radionica je napravila kameni dovratak koji će biti ugrađen narednih dana. Na ulazu u Stari grad polovinom jula biće postavljena i okovana hrastova vrata, koja će uvijek biti otvorena. Slična vrata nalaze se na drugoj novskoj tvrđavi Španjola, ali i na beogradskom Kalemegdanu. U Agenciji za izgradnju i razvoj Herceg Novog razmišljaju da, u saradnji sa jednom nevladinom organizacijom, u cilju turističke valorizacije, organizuju svakodnevnu smjenu kostimirane straže ispred kule. Obnova Tore počela je prije godinu. Nakon arheoloških istraživanja, na donjem dijelu kule skinut je malter i konzerviran kameni zid, dok je na gornjem dijelu obnovljen malter i urađena hidroizolacija. Instaliran je i novi satni mehanizam. Sat kula je otvorena za posjetioce i sa nje se pruža jedan od najljepših pogleda na hercegnovske krovove, zaliv i grad.

S.K.

SREĆAN DAN NEZAVISNOSTI !

Izvinjavam se što malo kasnim, ali svim građanima Crne Gore ovim putem želim da čestitam Dan nezavisnosti !!!

CRNA GORA JE MOJ DOM

Šta je istorija, ako nije traženje zavičaja. Putovanje na kojem nikada nismo bili. Nije zavičaj samo onaj otkuda se polazi, nego i onaj otkuda se dolazi.
Ako mislimo na buduće vrijeme, vrijeme naših potomaka, nad nama se nadvija teret odgovornosti.
Jesmo li im sačuvali polazište?
Crna Gora je moj dom. Trudiću se da tako i ostane. Jednostavno pripadam Crnoj Gori i dušom i tijelom, jedino nju nosim u srcu gdje god da pođem. Tu nema interesa, kao kod nekih drugih ljudi koji se bave turizmom. Oni joj ništa ne pružaju, već samo uzimaju.Ne vole je i ne nose u srcu, a toliko očekuju od nje.
Otuđili smo se. Finansijska dobrobit postala nam je primaran cilj. Imati što više, ne birajući sredstva kako stići do cilja.
Moramo poštovati i njegovati svoju tradiciju, jer samo ćemo tako spoznati svoj identitet. Moramo naučiti voljeti, jer samo tako nam je osiguran svijetao put u budućnost.
Herceg Novi grad je koji polako gubi korak s vremenom.Prepušten je sam sebi. Grad koji je devet puta rušen, ne vidi izlaz iz tame u koju je zapao. Mladi ljudi odlaze iz njega, napuštaju ga ne okrenuvši se.
Ja mu se vraćam. Samo se nadam da i u meni ne ubiju volju i želju da ga pokrenem. Ali ja znam kako ću. Jer ipak to je moj dom.

U VOJNOJ BOLNICI MELJINE SNIZILI CIJENE USLUGA

Herceg Novi – Da bi privukao pacijente i poboljšao punjenje kase, Centar vojnomedicinskih ustanova u Meljinama je snizio cijene u svom Zavodu za rehabilitaciju.

Zavod ima 150 kreveta u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama, ali ih je samo oko 30 odsto popunjeno.
“Kada bi znali za cijene terapija u ovoj ustanovi, Novljani bi vjerovatno češće svraćali u nju, ali i gosti sa strane”, poručili su iz CVMU.
Zamjenica upravnika Vojne bolnice, fizijatar dr Bruna Lončarević, kazala je da se fizikalna terapija u Zavodu za rehabilitaciju obavlja na najsavremenijim aparaturama za elektroterapiju i u dva bazena.
Imaju hidroblok sa podvodnom masažom i velike „leptir kade“ za vježbe, ali sada tu, uglavnom, dolaze pacijenti sa baro komore.
“U termoterapiji primjenjujemo liječenje parafinom, toplim oblogama sa švedskim travama i igaljskim blatom. Za liječenje teških i bolnih stanja koristimo najsavremenije lasere. Jedina smo ustanova u Crnoj Gori sa stolom za ekstenziju koji se koristi kod bolesti kičmenog stuba. Bolesnike na tom stolu razvlačimo do 20 centimetara da bi oslobodili prostor između kičmenih pršljenova”, kazala dr Lončarević.
Terapije koje se obavljaju u Meljinama, u odnosu na ostala lječilišta u Igalu, su najjeftinije.
Primjera radi, u Meljinama se masaža cijelog tijela naplaćuje 10, a parcijalna, masaža leđa, ruku ili vrata, pet eura.
Četiri dnevne terapije za pacijenta koštaju 12 eura.
Elektroterapija košta od tri do pet, ultrazvučna terapija dva, vježbe od tri do pet, topla pakovanja tri, dok za terapiju igaljskim blatom treba izdvojiti pet eura.
Dan u Zavodu za rehabilitaciju sa svim terapijama košta 30 eura, pet eura manje nego ranije.
Dan boravka i liječenja u Mediteranskom centru u Igalu košta 77, a u Prvoj fazi 44 eura.
Cijena polupansiona sa terapijama u Igalu je snižena jedino u Centru za odmor i rekreaciju, gdje za jedan dan treba platiti 32 eura.
Lončarević je napomenula da se pri dolasku na terapije obavlja besplatan ljekarski pregled, te da ljekar uvijek prati tok terapije.

S.R.