ANSAMBL BOKELJI

Ansambl „Bokelji“ osnovan je u julu 1966. godine u Zelenici (Boka Kotorska). Održao više od 1.200 koncerata i nastupa na televiziji i radiju, festivalima i raznim manifestacijama. Posebno zapaženi nastupi bili su u koncertnoj dvorani „Čajkovski“ u Moskvi, u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu, na festivalu „Pjesma Mediterana“ u Budvi, kao i gostovanja u Njemačkoj, Holandiji, Danskoj, Belgiji, Albaniji i Rusiji.
Ansambl je nastupao na Euroviziji i Interviziji. Ukupno je za TV snimio 19 samostalnih emisija i četiri TV serije. Snimio je tri long play i dvije singl ploče, te više audio kaseta i CD-a. Više puta priredio je koncerte Josipu Brozu Titu, a pjevao je i danskoj kraljici Margaret II.
“Bokelji“ su više puta učestvovali na Festivalu najboljih amatera Jugoslavije i Festivalu horova u Nišu, a ostvarili su i tri nastupa na Svjetskom turističkom sajmu u Berlinu. Ansambl je dobitnik Oktobarske nagrade Herceg Novog i brojnih drugih priznanja za njegovanje izvornog bokeškog i crnogorskog melosa, kao i za komponovane pjesme posvećene gradu Herceg Novom i rodnom mjestu Zelenici („Pjesma Herceg Novom“, Zeleničke tihe vale“,...).
Bolest i smrt voditelja Dragana Rakića 1996. godine zaustavili su dalji uspon ansambla, koji je nastupao još do 2001. godine, a zatim prestao da postoji. Uspomena na 35 godina uspješnog djelovanja „Bokelja“ ostala je u zapisana u monografiji koju su braća Duško i Lazar Seferović izdali pod naslovom „BOKEŠKA SAGA O ANSAMBLU BOKELJI“.


Ansambl je najduže nastupao u sastavu:

Dragan Rakić (1.tenor, voditelj klape)

Zdravko Vuksanović (2.tenor)

Duško Seferović (2. tenor)

Neđeljko Lučić (bariton)

Mato Vučetić (bariton)

Lazar Seferović (bas)

Milivoj Perušković (bas)

Stanko Macura (bas)

POZNATI U NOVOME

Herceg Novi su opjevali pjesnici, oslikali likovni umjetnici, u njemu je razvijan turizam, ali mnogi će vam reći je da je „ u Herceg Novom lako i jednostavno živijeti“, pa i da je “još lakse njemu pripadati“. I zaista Herceg Novom su pripadali mnogi poznati i slavni. Mnoge znamenite ličnosti rodjene su, ili su živjele u ovome gradu.

Stranci koji su se u odredjenjim istorijskim razdobljima zatekli u Herceg Novom, upisali su svoja imena i u kultruno – istorijsku dokumentaciju grada. Takav je npr. bio i portugalski doktor Isaija Koen (1517 – 1599). Doktor, kasnije i pjesnik Isaija Koen, sahranjen je na groblju spanskih Jevreja u Herceg Novom, koje se nekada nalazilo u blizini grada, a koje je prema pisanoj istorijskoj dokumentaciji potonulo u more za vrijeme velikog zemljotresa 1667.

Godine 1664. u Herceg Novom boravi hronicar i pisac cije porijeklo nije ostalo upamceno, Elvija Ibn Dervis Mehmed Zili, ili Elvija Celebija. O boravku u tome gradu Celebija je detaljnije zabiljezio u djelu „Hronika Putovanja“, gdje podrobnije opisuje tadasnji Herceg Novi.

Pored Dubrovnika i Herceg Novi se smatra rodnim mjestom Save Raguzinskog Vladislavica, ruskog diplomate (1 670 – 1738). Radio je na razvijanju pismenosti, najprije u hercegnovskim ali i u ostalim primorskim i crnogorskim manastirima. Krajem XVII vijeka u Herceg Novom je zivio i jedan od venecijanskih vojskovodja, tada generalni providur Dalmacije i Albanije Jerolim Korner. On je u Herceg Novi doplovio velicanstvenim jedrenjakom godine 1687., po naredjenju mletackog senata. Njegova misija bila je da zauzme i oslobodi Herceg Novi od turske vlasti. Njegovo ime ostace upamceno i zbog cinjenice da je samo desetak dana po zauzimanju grada izdao dekret o osnivanju zemljisnog katastra, ciji se original i danas cuva u Drzavnom arhivu Crne Gore.

Jos jedna znacajna licnost za Herceg Novi je i vladika Savatije Ljubibratic, koji 1695. godine prenio upraviteljstvo iz manastira Tvrdos (Hercegovina) u Herceg Novi. Vladicanstvo nad manastirom iste godine mu je priznala u mletacka vlast, i dodijelila mu zemlju na lokaciji gdje se danas nalazi mjesto Topla. Njegova vlast okoncala se 1716. godine.

Herceg Novi slovi i za „ grad vjecnog zelenila, sunca i skalinada“. To je svojevremeno zapisao i poznati nobelovac, pisac Ivo Andric. Andric je u Herceg Novom cesto boravio i ovaj grad dozivljavao na veoma neobican i knjizevnicima svojstven nacin. U Herceg Novom i danas se nalazi kuca nobelovca Iva Andrica.

U ovome gradu cesto je boravio i trazio inspiraciju za svoja djela i crnogorski vladika i pjesnik Petar II Petrovic Njegos.

Tokom XX vijeka u Herceg Novom borave i drugi poznati crnogorski knjizevnici poput Mihaila Lalica, Dusana Kostica...

Herceg Novi je idealan grad i za slikarske ambicije. Osim pisaca i ljudi iz svijeta filma, to je i grad slikara. Posebno plodonosna i interesantna sredinom XX vijeka bila je Srednja umjetnicka skola u Herceg Novom. Tada su u njoj predavali jugoslovenski poratni slikari, a za tu skolu su na direktan ili indirektan nacin bili vezani i crnogorski slikari, koji su stekli svjetsku reputaciju. Pomenimo samo umjetnike Miodraga (Dada) Djurica, Voja Stanica, Mila Milunovica, Djordjija Bata Pravilovica.