KORAK PO KORAK DO USPOMENE NA NOVI

KNJIŽARA „SO” OSMISLILA ORIGINALAN SUVENIR NAJVEĆEG BOKELJSKOG GRADA

Herceg Novi – Hercegnovska knjižara “So” počela je da izdaje unikatnu i ekskluzivnu Potvrdu koja pečatom i potpisom svjedoči da je vlasnik tog dokumenta uspio da se nebrojenim stepenicama uspenje, ili da siđe do glavnog gradskog trga koji se nekad zvao Trg soli.
Riječ je o autorski osmišljenom suveniru koji tekstom i dvojezičnim pečatom ukazuje na jednu od najvećih hercegnovskih atipičnosti - brojne stepenice i ulice-stepeništa.

Prema riječima autora novog suvenira, pisca Nikole Malovića, PR-a knjižare, ideja je potekla iz činjenice da se u portugalskom ljetovalištu Kabo da Roka izdaje turistima slična potvrda, koja svjedoči da je neko zaista bio na najzapadnijoj tački evropskog kontinenta.
“S obzirom na to da leži na kaskadnom, amfiteatralnom terenu, Herceg Novi umjesto mnogih ulica ima danas mnoga stepeništa. Grad ima više ulica-stepeništa nego pravih ulica. Stepenice su simbol grada. Nijedna znamenitost ne nalazi se na istoj ravni. Do svake od njih moguće je doći tek ako se savlada neko stepenište. To obilazak grada čini otežanim. Iz tog razloga, knjižara \'So\' počela je da izdaje Potvrdu”, kazao je Malović.

Tekst ove kuriozitetne i tipično hercegnovske suvenirske Potvrde, jedine i prve u nas slične, kazuje gdje se Bokokotorski zaliv nalazi na zvaničnoj wolrdwide listi od 30 najljepših zaliva na svijetu, te ih imenom sve nabraja. Potom se kazuje da je Herceg Novi osnovan 1382. zbog trgovine solju, te da ga je osnovao bosanski kralj Tvrtko I, kralj bosanskih i primorskih Srba. Na velikom pečatu prečnika pet centimetara, piše “grad sa 100.001 stepenicom. Herceg-Novi, since MCCCLXXXII”.
Malović je autor još jednog originalnog suvenira “Morska voda” za koji kaže da “suvenirska morska kap, zapremine od 0.33 litra predstavlja cijeli zaliv ili pak Crnogorsko primorje”.
Herceg Novi, ali i Boka, i dalje su bez prepoznatljivog suvenira, ali mnogi, kao Malović, o tome promišljaju, predlažu i stvaraju.


A, vez iz Dobrote

“Prije četvrt vijeka bio je raspisan konkurs za suvenir Herceg Novog na koji su pristigli radovi velikog broja tadašnjih eminentnih umjetnika. Ali suvenir nije izabran, nedostajalo je “ono nešto”. Možda to “nešto” ima vez iz Dobrote, nastao još u 14. vijeku, čiji ornamenti imaju predromaničke i renesansne, ali možda i kosmičke oblike i poruke”, kaže istoričar umjetnosti Lazar Seferović.

S.K.

KAPIJA NA ULAZU U STARI GRAD

PRI KRAJU OBNOVA SAT KULE U NOVOM Herceg Novi – Završni radovi na restauraciji Sat kule, jednog od prepoznatljivih objekata Herceg Novog, počeli su juče i trebalo bi da budu završeni za desetak dana. Radovi su povjereni kotorskoj zanatskoj i umjetničkoj radionici “Franović” iz Kotora. Na osnovu nađenih kamenih fragmenata u blizini popularne Tore, kotorska radionica je napravila kameni dovratak koji će biti ugrađen narednih dana. Na ulazu u Stari grad polovinom jula biće postavljena i okovana hrastova vrata, koja će uvijek biti otvorena. Slična vrata nalaze se na drugoj novskoj tvrđavi Španjola, ali i na beogradskom Kalemegdanu. U Agenciji za izgradnju i razvoj Herceg Novog razmišljaju da, u saradnji sa jednom nevladinom organizacijom, u cilju turističke valorizacije, organizuju svakodnevnu smjenu kostimirane straže ispred kule. Obnova Tore počela je prije godinu. Nakon arheoloških istraživanja, na donjem dijelu kule skinut je malter i konzerviran kameni zid, dok je na gornjem dijelu obnovljen malter i urađena hidroizolacija. Instaliran je i novi satni mehanizam. Sat kula je otvorena za posjetioce i sa nje se pruža jedan od najljepših pogleda na hercegnovske krovove, zaliv i grad.

S.K.

SREĆAN DAN NEZAVISNOSTI !

Izvinjavam se što malo kasnim, ali svim građanima Crne Gore ovim putem želim da čestitam Dan nezavisnosti !!!

CRNA GORA JE MOJ DOM

Šta je istorija, ako nije traženje zavičaja. Putovanje na kojem nikada nismo bili. Nije zavičaj samo onaj otkuda se polazi, nego i onaj otkuda se dolazi.
Ako mislimo na buduće vrijeme, vrijeme naših potomaka, nad nama se nadvija teret odgovornosti.
Jesmo li im sačuvali polazište?
Crna Gora je moj dom. Trudiću se da tako i ostane. Jednostavno pripadam Crnoj Gori i dušom i tijelom, jedino nju nosim u srcu gdje god da pođem. Tu nema interesa, kao kod nekih drugih ljudi koji se bave turizmom. Oni joj ništa ne pružaju, već samo uzimaju.Ne vole je i ne nose u srcu, a toliko očekuju od nje.
Otuđili smo se. Finansijska dobrobit postala nam je primaran cilj. Imati što više, ne birajući sredstva kako stići do cilja.
Moramo poštovati i njegovati svoju tradiciju, jer samo ćemo tako spoznati svoj identitet. Moramo naučiti voljeti, jer samo tako nam je osiguran svijetao put u budućnost.
Herceg Novi grad je koji polako gubi korak s vremenom.Prepušten je sam sebi. Grad koji je devet puta rušen, ne vidi izlaz iz tame u koju je zapao. Mladi ljudi odlaze iz njega, napuštaju ga ne okrenuvši se.
Ja mu se vraćam. Samo se nadam da i u meni ne ubiju volju i želju da ga pokrenem. Ali ja znam kako ću. Jer ipak to je moj dom.

U VOJNOJ BOLNICI MELJINE SNIZILI CIJENE USLUGA

Herceg Novi – Da bi privukao pacijente i poboljšao punjenje kase, Centar vojnomedicinskih ustanova u Meljinama je snizio cijene u svom Zavodu za rehabilitaciju.

Zavod ima 150 kreveta u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama, ali ih je samo oko 30 odsto popunjeno.
“Kada bi znali za cijene terapija u ovoj ustanovi, Novljani bi vjerovatno češće svraćali u nju, ali i gosti sa strane”, poručili su iz CVMU.
Zamjenica upravnika Vojne bolnice, fizijatar dr Bruna Lončarević, kazala je da se fizikalna terapija u Zavodu za rehabilitaciju obavlja na najsavremenijim aparaturama za elektroterapiju i u dva bazena.
Imaju hidroblok sa podvodnom masažom i velike „leptir kade“ za vježbe, ali sada tu, uglavnom, dolaze pacijenti sa baro komore.
“U termoterapiji primjenjujemo liječenje parafinom, toplim oblogama sa švedskim travama i igaljskim blatom. Za liječenje teških i bolnih stanja koristimo najsavremenije lasere. Jedina smo ustanova u Crnoj Gori sa stolom za ekstenziju koji se koristi kod bolesti kičmenog stuba. Bolesnike na tom stolu razvlačimo do 20 centimetara da bi oslobodili prostor između kičmenih pršljenova”, kazala dr Lončarević.
Terapije koje se obavljaju u Meljinama, u odnosu na ostala lječilišta u Igalu, su najjeftinije.
Primjera radi, u Meljinama se masaža cijelog tijela naplaćuje 10, a parcijalna, masaža leđa, ruku ili vrata, pet eura.
Četiri dnevne terapije za pacijenta koštaju 12 eura.
Elektroterapija košta od tri do pet, ultrazvučna terapija dva, vježbe od tri do pet, topla pakovanja tri, dok za terapiju igaljskim blatom treba izdvojiti pet eura.
Dan u Zavodu za rehabilitaciju sa svim terapijama košta 30 eura, pet eura manje nego ranije.
Dan boravka i liječenja u Mediteranskom centru u Igalu košta 77, a u Prvoj fazi 44 eura.
Cijena polupansiona sa terapijama u Igalu je snižena jedino u Centru za odmor i rekreaciju, gdje za jedan dan treba platiti 32 eura.
Lončarević je napomenula da se pri dolasku na terapije obavlja besplatan ljekarski pregled, te da ljekar uvijek prati tok terapije.

S.R.

KOREKTOR NI U MISLIMA

SAMO JEDNO HOTELSKO PREDUZEĆE U HERCEG NOVOM SNIZILO CIJENE

Herceg Novi – Lokalna uprava u Herceg Novom, kako su kazali u Sekretarijatu za ekonomske poslove, preduzela je više mjera za pomoć turističkoj privredi i privlačenje turista iz okruženja.
Danica Sjerković iz te opštinske službe kazala je da bi ugostitelji i hotelijeri mogli da snize cijene barem za onoliko koliko im je opštinskom odlukom umanjen porez na potrošnju - sa pet na četiri procenta.
Njima je upućena preporuka da snize cijene kako bi se spasila sezona, ali su, za sada, rijetki raspoloženi za to.
Među njima je “Vektra Boka” koja je snizila cijene u hotelu “Plaža” za šest odsto, a u restoranima i kafeterijama za 12 procenata.
Ostali hotelijeri, za sada, samo najavljuju mogućnost da pojeftine usluge.
Uprkos apelu Opštine, ni prevoznici još nijesu snizili cijene.
Hercegnovski taksisti u dvije firme, kod kojih je kilometar duplo skuplji nego u Podgorici, imali su „akciju“ pojeftinjenja prevoza na 40 centi po kilometru, ali su vožnju u aprilu ponovo poskupili na 70 centi sa minimalnom cijenom vožnje od 1,3 eura.
Prva gradska javna firma koja je snizila cijene je Agencija za upravljanje parkinzima i garažama - sat parkiranja na hercegnovskim ulicama u centru grada je 70 centi, a u drugim djelovima opštine pola eura, koliko košta i sat u garažama i na parkiralištima.
Opština je odlučila da ove godine ne primjenjuje odluku o načinu i rokovima plaćanja turističke takse koja se odnosi na oporezivanje vlasnika vikend stanova. Time se njima odlaže naplata jednog eura po kvadratu stana.
Firmama će, kazali su u Opštini, biti ponuđena mogućnost da porez na nepokretnosti plaćaju u više mjesečnih rata, a odluka o porezu na firmu biće korigovana tako što će porez obračunavati na osnovu godišnjeg prihoda.


Smještaj od 10 do sedamdeset eura

Opštinsku preporuku, kao i apel na nivou države, poslušalo je Udruženje turističkih agencija, koje je objavilo za oko 30 odsto niže cijene nego lani.
Po tom cjenovniku, smještaj u sobi prve kategorije u glavnoj sezoni košta 12, a u sobama druge kategorije 10 eura.
U predsezoni i postsezoni, cijene smještaja su niže od tri do četiri eura. Apartmanski smještaj u julu i avgustu koštaće, po cjenovniku UTA, od 35 do 70 eura, a van sezone od 25 do 40. Za ishranu u restoranima u sezoni treba izdvojiti od 10 do 13 eura dnevno, a u vansezoni od osam do 12.

Vijesti

ANSAMBL BOKELJI

Ansambl „Bokelji“ osnovan je u julu 1966. godine u Zelenici (Boka Kotorska). Održao više od 1.200 koncerata i nastupa na televiziji i radiju, festivalima i raznim manifestacijama. Posebno zapaženi nastupi bili su u koncertnoj dvorani „Čajkovski“ u Moskvi, u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu, na festivalu „Pjesma Mediterana“ u Budvi, kao i gostovanja u Njemačkoj, Holandiji, Danskoj, Belgiji, Albaniji i Rusiji.
Ansambl je nastupao na Euroviziji i Interviziji. Ukupno je za TV snimio 19 samostalnih emisija i četiri TV serije. Snimio je tri long play i dvije singl ploče, te više audio kaseta i CD-a. Više puta priredio je koncerte Josipu Brozu Titu, a pjevao je i danskoj kraljici Margaret II.
“Bokelji“ su više puta učestvovali na Festivalu najboljih amatera Jugoslavije i Festivalu horova u Nišu, a ostvarili su i tri nastupa na Svjetskom turističkom sajmu u Berlinu. Ansambl je dobitnik Oktobarske nagrade Herceg Novog i brojnih drugih priznanja za njegovanje izvornog bokeškog i crnogorskog melosa, kao i za komponovane pjesme posvećene gradu Herceg Novom i rodnom mjestu Zelenici („Pjesma Herceg Novom“, Zeleničke tihe vale“,...).
Bolest i smrt voditelja Dragana Rakića 1996. godine zaustavili su dalji uspon ansambla, koji je nastupao još do 2001. godine, a zatim prestao da postoji. Uspomena na 35 godina uspješnog djelovanja „Bokelja“ ostala je u zapisana u monografiji koju su braća Duško i Lazar Seferović izdali pod naslovom „BOKEŠKA SAGA O ANSAMBLU BOKELJI“.


Ansambl je najduže nastupao u sastavu:

Dragan Rakić (1.tenor, voditelj klape)

Zdravko Vuksanović (2.tenor)

Duško Seferović (2. tenor)

Neđeljko Lučić (bariton)

Mato Vučetić (bariton)

Lazar Seferović (bas)

Milivoj Perušković (bas)

Stanko Macura (bas)

POZNATI U NOVOME

Herceg Novi su opjevali pjesnici, oslikali likovni umjetnici, u njemu je razvijan turizam, ali mnogi će vam reći je da je „ u Herceg Novom lako i jednostavno živijeti“, pa i da je “još lakse njemu pripadati“. I zaista Herceg Novom su pripadali mnogi poznati i slavni. Mnoge znamenite ličnosti rodjene su, ili su živjele u ovome gradu.

Stranci koji su se u odredjenjim istorijskim razdobljima zatekli u Herceg Novom, upisali su svoja imena i u kultruno – istorijsku dokumentaciju grada. Takav je npr. bio i portugalski doktor Isaija Koen (1517 – 1599). Doktor, kasnije i pjesnik Isaija Koen, sahranjen je na groblju spanskih Jevreja u Herceg Novom, koje se nekada nalazilo u blizini grada, a koje je prema pisanoj istorijskoj dokumentaciji potonulo u more za vrijeme velikog zemljotresa 1667.

Godine 1664. u Herceg Novom boravi hronicar i pisac cije porijeklo nije ostalo upamceno, Elvija Ibn Dervis Mehmed Zili, ili Elvija Celebija. O boravku u tome gradu Celebija je detaljnije zabiljezio u djelu „Hronika Putovanja“, gdje podrobnije opisuje tadasnji Herceg Novi.

Pored Dubrovnika i Herceg Novi se smatra rodnim mjestom Save Raguzinskog Vladislavica, ruskog diplomate (1 670 – 1738). Radio je na razvijanju pismenosti, najprije u hercegnovskim ali i u ostalim primorskim i crnogorskim manastirima. Krajem XVII vijeka u Herceg Novom je zivio i jedan od venecijanskih vojskovodja, tada generalni providur Dalmacije i Albanije Jerolim Korner. On je u Herceg Novi doplovio velicanstvenim jedrenjakom godine 1687., po naredjenju mletackog senata. Njegova misija bila je da zauzme i oslobodi Herceg Novi od turske vlasti. Njegovo ime ostace upamceno i zbog cinjenice da je samo desetak dana po zauzimanju grada izdao dekret o osnivanju zemljisnog katastra, ciji se original i danas cuva u Drzavnom arhivu Crne Gore.

Jos jedna znacajna licnost za Herceg Novi je i vladika Savatije Ljubibratic, koji 1695. godine prenio upraviteljstvo iz manastira Tvrdos (Hercegovina) u Herceg Novi. Vladicanstvo nad manastirom iste godine mu je priznala u mletacka vlast, i dodijelila mu zemlju na lokaciji gdje se danas nalazi mjesto Topla. Njegova vlast okoncala se 1716. godine.

Herceg Novi slovi i za „ grad vjecnog zelenila, sunca i skalinada“. To je svojevremeno zapisao i poznati nobelovac, pisac Ivo Andric. Andric je u Herceg Novom cesto boravio i ovaj grad dozivljavao na veoma neobican i knjizevnicima svojstven nacin. U Herceg Novom i danas se nalazi kuca nobelovca Iva Andrica.

U ovome gradu cesto je boravio i trazio inspiraciju za svoja djela i crnogorski vladika i pjesnik Petar II Petrovic Njegos.

Tokom XX vijeka u Herceg Novom borave i drugi poznati crnogorski knjizevnici poput Mihaila Lalica, Dusana Kostica...

Herceg Novi je idealan grad i za slikarske ambicije. Osim pisaca i ljudi iz svijeta filma, to je i grad slikara. Posebno plodonosna i interesantna sredinom XX vijeka bila je Srednja umjetnicka skola u Herceg Novom. Tada su u njoj predavali jugoslovenski poratni slikari, a za tu skolu su na direktan ili indirektan nacin bili vezani i crnogorski slikari, koji su stekli svjetsku reputaciju. Pomenimo samo umjetnike Miodraga (Dada) Djurica, Voja Stanica, Mila Milunovica, Djordjija Bata Pravilovica.

PRIRODA U HERCEG NOVOM

Zahvaljujuci mnogobrojnim prirodnim ljepotama Herceg Novi je stekao naziv grada sunca, cvijeća i zelenila. Flora je posebno interesantna, jer u gradu i okruzenju raste nekoliko stotina raznih biljnih vrsta sa svih meridijana svijeta. Herceg Novi se nalazi na juznom dijelu Jadrana. Grad je smjesten na izuzetno znacajnom i atraktivnom prostoru izmedju planine Orjen (1.895 m) i jednog od najljepsih zaliva na svijetu – Boke Kotorske. Planina Orjen poznata je po endemskim biljnim vrstama, stazama za rekreaciju i pjesacenje, te skijanju u kasnim proljecnjim i ranim ljetnjim mjesecima. U blizini grada su i brda Dobrostica (1 .5 70 m) i Radostak (1.441 m), poluostrvo Lustica sa najvisim vrhom Obosnik ( 585 m.), te rtovi Ostro i Miriste sirine 2.900 metara. Herceg Novi ima i veoma bogato i zivopisno seosko zaledje koje zauzima ukupno 235 km2.

Kao i u ostalim gradovima na Primorju, u Herceg Novom vlada blaga mediteranska klima; sa suvim i toplim ljetima i blagim zimama. Ipak, Herceg Novi u pogledu klime ima i neke posebnosti, to je specificna mikro klima uslovljena juznom ekspozicijom, krecnjackom podlogom i planinskim zaledjem sto sprecava prodor hladne vazdusne mase. Te cinjenice ukazuju da je prosjecna godisnja temperatura u gradu izuzetno povoljna i iznosi 16 ,2 stepena Celzijusovih, sa preko 200 suncanih dana u godini. U ljetnjim mjesecima ( jul, avgust) grad ima oko 10,7 suncanih sati dnevno. Temperatutra mora kod Herceg Novog tokom ljeta iznosi 22 do 26 stepeni i uz priblizno istu dnvenu temperaturu vazduha omogucava kupalisnu sezonu koja traje i do 5 mjeseci. U Hereceg Novom i okolini duvaju i karakteristicni vjetrovi poput: zapadnog, ljetnjeg vjetra – maestrala; zimskog, sjevernog – bure; zimskog, juznog vjetra-juga , a sporadicno duvaju i ostali vjetrovi poput levanta, tramontane...

Flora je posebno interesantna, jer u gradu i okruzenju raste nekoliko stotina raznih biljnih vrsta iz svih krajeva svijeta. U Herceg Novom raste rijetko cvijece i ukrasno bilje. Najljepsi je prirodni park Savinska dubrava sa spomenicima iz ranije i novije istorije ovog kraja. U njemu i okolini najrasprostranjenija je mimoza (accacia decurrens, lat.) cvijet - zute boje. Mimoza je australijskog porijekla, a potice iz roda akacija. U Boku Kotorsku, odnosno Herceg Novi mimozu su donijeli pocetkom XX vijeka pomorci. Prema procjenama , u Boki danas ima 5.000 stabala mimoze. Na hercegnovskoj rivijeri uspijeva i magnolija ( magnolia grandiflora, lat.) Zimzeleno drvo prelijepih ljubicasto-bijelih cvjetova doneseno iz Sjeverne Amerike. U Herceg Novom se uzgaja i cikas palma (cycas revoluta, la t.) Veoma je popularna na Mediteranu, porijeklom je sa dalekog Istoka, jedna je od najstarijih zivih vrsta na svijetu. Agava (agave americana, lat.) je jos jedna interesantna biljka, cija je postojbina istocni Meksiko. Na tle Herceg Novog donijeli su je Spanci sredinom XVI vijeka. Agava ima antispeticka i ljekovita svojstva . Poznate biljke su i i lavanda (lavendula officinalis, lat.), planika (arbutus unedo, lat.), bogumila (bougainvillea spectabilis, lat.,)…

Obala Herceg Novog, a posebno njegovo zaledje bogato je i faunom. Osim raznih vrsta ptica, kao sto su laste, galebovi, sokolovi, sitnije ptice – crvendaci, vrapci, u podneblju i brdima oko Herceg Novog, cesto se srecu i zecevi, lisice, vukovi, divlje svinje, kune, vjeverice...

THE MOST FAMOUS MAGAZINES WRITE ABOUT MONTENEGRO ( PART I )

Rough diamond

Better visit the 'jewel of the Adriatic' before the developers over-polish it, says David Allsop

It took me a while to figure out what was missing in Montenegro, and then it suddenly dawned. There's little sign of the usual global brands - unless you count Slag Krem, the locally manufactured version of dessert topping (predictably popular with souvenir-hunting British tourists).

This absence of Starbucks-culture is refreshing. Apparently McDonald's has recently opened its first branch in the country somewhere, but I didn't spot it. Even if I'd been looking, the view would probably have been blocked by the world's second tallest people (after an African tribe). And that's not the only title the towering Montenegrins lay claim to in the world runner-up stakes. In the yawning 1.3km deep Tara gorge they also have the world's second deepest hole (after the Grand Canyon).

Roughly the size of Northern Ireland, and with a similarly turbulent history, Montenegro was until a generation or so ago the fashionable haunt of royalty, Hollywood stars and Riviera playboys. Today, the self-styled "jewel of the Adriatic", involuntarily sucked into the violent implosion of former Yugoslavia, still bears the scars of nearly a decade of international sanctions.

But there are signs that Montenegro is emerging from its unhappy recent past, and rebuilding the tourism industry which has been central to its fortunes ever since Lord Byron wrote: "At the moment of birth of our planet, the most beautiful meeting of land and sea was on the Montenegrin coast ... " His Lordship might have been given to frequent ventilations of florid prose, but on this occasion he wasn't far off the mark.

Within a few miles of the Croatian border post I found myself skirting Europe's most southerly fjord, the Boka Kotorska, which gives every impression of having been displaced from Norway. This huge slash in the coastline cuts over 20 miles through brooding pine-clad mountains, and is as unexpected as it is jaw-droppingly scenic. Halfway along it is the medieval fortress city of Kotor. Behind its three mighty metal-studded gates lies a maze of narrow alleys and broad cobbled squares where bright young things toy with cups of glutinous kafa (coffee) at surprisingly plush street cafes. My own kafa was accompanied by a fiery glass of rakija, a locally made grappa which could strip paint. There are few bars in the country which don't vigorously promote their own variety, often unsolicited in the hope that you'll develop a taste for it.

Last year, the World Travel and Tourism Council identified Montenegro as the "fastest growing travel and tourism economy in the world". Evidence of this lofty status is plainly visible in the frenzy of construction along the country's extraordinarily picturesque 300km of coastline. Countless necessary roadworks bear testament to hefty EU financial grants, and many of the old Communist-era hotels are being refurbished at an astonishing rate. Investment is arriving from all over the world as Montenegro determinedly strives to regain its former lustre.

Symptomatic of this upturn in the economy is the imminent renaissance of the country's signature "hotel-village", Sveti Stefan, images of which adorn nearly every brochure cover, postcard, and postage stamp in Montenegro. About five miles south of Budva, this unique property is a former 14th-century fishing village perched precariously on a small outcrop of rock reached by foot across a slender 200m sandy isthmus. After spending the best part of a decade in mothballs, Sveti (as it is colloquially known) is showing its age in an endearingly tatty sort of way. At present it is possible to enjoy its sculpted gardens and winding alleyways for about £50 per night in rooms where the plumbing groans and the windows rattle in brisk sea breezes.

But the Singapore-based luxury hotel group Amanresorts is poised to sign a 50-year lease on the resort. Once the expected multi-million-dollar refurbishment is completed, the hotel's 118 rooms will be reduced to just 25 luxury suites, and the guide price will be closer to £500 per person per night. It is safe to assume that it will then once again attract a celebrity clientele of a calibre similar to former regulars Sophia Loren, Richard Burton and Elizabeth Taylor.

Also likely to pass into new hands shortly is the neighbouring Hotel Milocer, a Palladian-style former royal palace overlooking one of Sveti's pretty shingle coves. Its 27 suites are currently just as affordable, but unlikely to remain so for much longer. Now would be a good time to visit this elegant boutique hotel before its manicured lawns and cypress-fringed private beach are beyond financial reach.

The most intensive redevelopment on the Adriatic coast is concentrated in this area, more precisely on the lively 2km Becici beach between Budva and Sveti.

If this concentration of gleaming hotel complexes and beach bars is the country's equivalent of Magaluf, then nearby Budva is its St Tropez. Built by the Venetians, it is a stylish hybrid of fortified port and glamorous resort which is fast regaining its status as one of the most voguish destinations on the Adriatic. On the wide esplanade linking the marina to the old town, clean-limbed girls in high heels and micro-skirts rivet the attention of dark-eyed youths in designer clothes. Only the national preoccupation with luxuriantly drooping moustaches (mainly, but not exclusively, restricted to men) and the absence of Ferraris reminds you that you're still in the Balkans and not on the Côte d'Azur.

On the quayside gaily-canopied fish restaurants and chic little bars currently charge about £1.50 for a cocktail, £3 for a bottle of the local Vranac red, and less than a fiver for a three-course meal. It cannot be long before prices rise.

In the quaint hamlet of Rijeka Crnojevica on the banks of the tranquil Lake Skadar, about 30km inland, there is a place where they already have. The Stari Most is one of the country's top restaurants, patronised by returning royalty (it was once their summer palace) and well-heeled Montenegrin footballers who ply their trade abroad. I was intrigued to see how much crap featured on the menu, until it was pointed out that it is how carp is spelt in this part of the world. The baked crap and eel with prune risotto turned out to be unexpectedly palatable.

Way to go

Getting there: British Airways (0870 8509850, ba.com) flies daily Gatwick-Dubrovnik from £220 return including taxes.

Where to stay: Inghams (020-8780 4433, inghams.co.uk) offers five hotels in Montenegro, including the four-star Hotel Sveti Stefan and four-star Hotel Milocer, with seven nights' half-board from £598pp including BA flights from Gatwick and transfers. Flights from eight regional airport available at supplements from £79.

Further information: National Tourist Organisation of Montenegro (+81 864 020 30, visit-montenegro.com). montenegrohotels.org.

Country code: 00 381.

Flight time: London-Dubrovnik 2hrs 40 minutes. Dubrovnik-Budva approx 2hrs by road.

Time difference: +1hr.

£1= €1.42 (although it's not a member of the EU, Montenegro uses the euro).

Review from The Guardian

David Allsop

NASELJE ROSE

Rose je naseljeno mjesto u opštini Herceg Novi. Na sjeverozapadnoj obali poluostrva Luštica, sa lijeve strane ulaza u bokokotorski zaliv, nasuprot Herceg Novom, od kojeg je udaljeno, morskim putem 1,7 nm, nalazi se naselje Rose. Tu je, nekada, bila stara grčka naseobina Porto Rose, koju su razrušili Saraceni u IX veku, a dokrajčili mnogi zemljotresi. U vreme Austrougarske tu je bila carina, jer je to prvo naselje kada se uđe u Boku kotorsku. Rose imaju izgled tipičan izgled mediteranske varoši. Kuće su kamene, zbijene u nizu duž obale. Danas su Rose turističko mjesto u kome u toku ljeta boravi više stotina turista. Van sezone Rose imaju 10 stanovnika. Rose pripadaju opštini Herceg Novi, a putem su povezani, preko naselja Luštica i Krtoli, sa magistralnim putem, Ulcinj – Herceg Novi. Do Rosa možete stići brodićima koji svakodnevno voze polazeći od gradske luke Škver i cijena karte je 5 eura.

DOES THIS POST NEED A TITLE?

I will reveal a secret...This is not some place situated in Fiji or somewhere else, this is Herceg Novi, seen through Enver's eyes. I could't resist, I had to show you this master piece. I am so delighted and I wonder, ARE YOU? As he didn't give them name, I'll belive that you would be enough interested and contact him for futher information at www.enverkikic.me

HRANA I PIĆE

Herceg Novi je jos jedan od gradova na Crnogorskom primorju ciji kulinari u ugostiteljsko - turistickim objektima, gostima nude jela tipicne mediteranske kuhinje. Ona predstavlja spoj laganih jela, morskih plodova i raznih vrsta riba, povrca i zelenila, zacinjene bojama, ukusima i mirisima Jadrana. Kulinarske specijalitete bogate mediteranske kuhinje, poput ribljih i plodova mora iz novskog akvatorija moguce je probati u svim hercegnovskim turisticko – ugostiteljskim objektima, ali i na brojnim zimskim i ljetnjim festama, od kojih je najvazniji tradicionalni februarski „Praznik mimoze“, koji nosi naziv po zutom cvijetu opojnog mirisa – mimozi, koja je veoma rasprostranjena na cijelom podrucju Herceg Novog.

Ukoliko Vam se desi da se za vrijeme „Praznika mimoze“ nadjete u Herceg Novom, bicete odusevljeni gradskom festom, koja uz pjesmu, igru, smotru mazoretki i druge feste na Skveru (gradska luka) stvara dobre vibracije i na veliki broj prisutnih prenosi pozitivnu energiju. Na nekoliko punktova u gradu przi se razna sitna ili krupna riba, koja se besplatno nudi gostima i turistima. Isti jelovnik, uz razlicita crna i bijela vina zastupljen je i na drugim mnogobrojnim novskim festama.

Takodje, u Herceg Novom osim velikog broja hotela postoji i 20 divnih restorana, koji u prvom redu nude tradicionalnalne crnogorske specijalitete: prsut, sir, masline... Za aperitiv se obicno sluzi domaca crnogorska lozova rakija , koju spravljaju vrijedni vlasnici restorana, ili je nabavljaju iz razlicitih krajeva Crne Gore u kojim se uzgaja vinova loza ekstra kvaliteta. Medjutim, kako ce Vam svaki dobar domacin predloziti degustaciju mediteranske kuhinje, mozete se odluciti za neka, kako bi nutricionisti ili gastroenterolozi rekli „lako svarljiva“ jela, poput salata od morskih plodova, liganja na zaru ili prstaca na buzari. Ukoliko ste gurman onda Vam riblji meni, moze sluziti tek kao predjelo, a za izbor glavnog jela sigurni smo da ce se na adekvatan nacin postarati iskusni hercegnovski ugostitelji ili kulinari. Uz laganiju riblju veceru sluze se crnogorska bijela vina. Mediteranska kuhunja poslednjih godina je postala nezamisliva bez razlicitih vrsta salata (od povrca i sl.), koje su jednako bogate vitaminima koliko i sarenilom boja i raznolikoscu ukusa, a sto ce nesumnjivo najvise obradovati vegetarijance. Iako ste odredjenog dana odlucili da probate nesto od primorskih ili mediteranskih specijaliteta, sigurni smo da ce vasu glad iznova pokrenuti i mirisi nekih drugih mediteranskih kuhinja.

Veliki broj hercegnovskih restorana nudi: italijanske lazanje na nekoliko nacina, paste sa razlicitim mediteranskim sosovima i prelivima, spagete uz dodatke sira parmezana, kao i druge mnogobrojne ukusne i mirisne specijalitete. Ukoliko Vas organizam ipak ima stalnu potrebu za hranom koja sadrzi povecane kalorije, onda Vam predlazemo da narucite razlicite vrste snicli, ali i kotlete, bifteke, ramsteke ili neko drugo jelo koje je uvrsteno u bogate menije hercegnovskih restorana i hotela. Potpuni uzitak uz takav jelovnik predstavljaju razna variva te veoma ukusna i pitka crnogorska crna vina. Setnju ili upoznavanje grada mozete udopuniti i boravkom u prijatnim kafeterijama, kafe - terasama, kafe - barovima ili poslasticarnicama. Osim razlicitih vocnih sokova ili hladnih cajeva, vitaminskih napitaka, nes ili neke druge kafe, uzivacete i sladeci se raznim tortama i kolacima. U svakom slucaju izbor je na Vama, a Herceg Novi Vas uvijek ceka, pa dobro dosli i prijatno!

Gradska kafana Herceg Novi

PLAŽE U HERCEG NOVOM

Kao i u ostalim gradovima na Primorju i u Herceg Novom vlada blaga mediteranska klima; sa suvim i toplim ljetima i blagim zimama. U ljetnjim mjesecima (jul, avgust) grad ima oko 10,7 suncanih sati dnevno. Temperatutra mora kod Herceg Novog tokom ljeta iznosi 22 do 26 stepeni, i uz priblizno istu temperaturu vazduha omogucava kupalisnu sezonu koja traje i do 5 mjeseci. Danas se hercegnovska rivijera pruza u duzini od 25 km i obuhvata 7 naselja odnosno turistickih mjesta od kojih svako ima neku osobenost i specificnost. Navedimo samo neka mjesta: Meljine, Bijela, Djenovici, Kumbor, Zelenika,... Tu su i veoma lijepo sredjene plaze. Njih 62 (registrovane) prostiru se na potezu od Njivica do rta Macak na poluostrvu Lustica. Osim atraktivnih - prirodnih, Herceg Novi poslednjih godina obiluje mnostvom modernih kupalista, koja su smjestena tik uz hotele ili pored izletista. Nabrojacemo neke od hercegnovskih plaza:

Plaza Njivice

Plaza Njivice je javna plaza, smjestena u istoimenom naselju. Od Herceg Novog je udaljena 4 kilometra. Predstavlja komibinaciju stjenovite, pjescane i betonske podloge. Novljani je jos zovu i Kraljicina plaza.U mjestu Sutorina, koje je nekoliko kilometara udaljeno od Herceg Novog, ka zapadu, nalazi se najveca javna plaza na hercegnovskoj rivijeri, povrsine 9000 m2 - Blatna plaza. Bogata je veoma ljekovitim pijeskom i blatom. Plaza Rehabilitacionog centra Igalo takodje je javna ali betonska plaza. Zatim slijedi jos jedna betonska plaza hotela „Igalo“. Ipak, najatraktivnija javna pjeskovita plaza je „Raffaelo“ ispod istoimenog turistickog kompleksa. Prema mnogobrojnim anketama turista, plaza „Raffaelo“ nalazi se na prvom mjestu kada su u pitanju plaze Herceg Novog i okoline. Kao i ostale javne plaze i „Milasinovica plaza“ otvorena je za sve turiste kao i gradjane Herceg Novog tokom citave sezone.Nalazi se u mjestu Topla. Tu su i ostale veoma atraktivne plaze poput „Montenegrina“ ili plaze kod tunela. U gradskoj luci je smjestena plaza „Bijela vila“, danas javna plaza, a nekada glavno hercegnovsko gradsko kupaliste. U njenoj blizini je i plaza „Zalo“, sa srednje sitnim pijeskom i sljunkom, te pjescana javna „Corovica plaza“. Idealna za turiste rafiniranijeg ukusa je plaza hotela „Perla“, smjestena blizu centra grada, izgradjena kombinacijom betona i pijeska. Veoma atraktivna i ista po strukturi tla je plaza „Azzuro“ hotelska, a ujedno i javna plaza u mjestu Bijela, 13 kilometara udaljena od Herceg Novog. Turisticki zanimljive poslednjih godina su i plaze „Zanjice“ i „Mirista“ u okviru istoimenih izletista. Zanjice su najomiljenije izletiste na hercegnovskoj rivijeri. Plaza koja se tu nalazi je javna, nastala kombinacijom sljunka, betona i pijeska. Veoma interesantna je i plaza u uvali Miriste. Nastala je kombinacijom betona i pijeska. Zanimljiva po nazivu je plaza „Fenix Montenegro“ u Meljinama, mjestu 3 kilometra udaljenom od Herceg Novog. To je kombinovana betonsko - pjescana plaza. Gosti Herceg Novog, a najvise izletnici rado posjecuju pjeskovitu plazu „Dobrec“na poluostrvu Lustica, na kojoj se vijori Plava zastavica, a cija je ukupna povrsina 600 m2.

Plaza Yachting club

Sve navedene plaze uglavnom posjeduju kompletne plazne sadrzaje: lezaljke, suncobrane, tuseve, vodu, struju... Ne mali broj plaza posjeduje i dodatne servise poput kafe - barova, restorana, sopstvenog parkinga ili nekog drugog servisa. Kada vec govorimo o plaznim i kupalisnim kapacitetima Herceg Novog, nezaobilazno je navesti da su u poslednje vrijeme turistima zanimljiva i dva aktuelna kupalista. U blizini gradske luke je kupaliste „Yachting club“. Otvoreno je za sve turiste i gradjane. Napravljeno je kombinacijom betona i pijeska. Nudi kompletnu uslugu. U sastavu kupalista su jos restoran i picerija. Ako ste zaljubljenik egzibicija na moru, „Yachting club“ nudi iznajmlivanje moto - skutera, obuku u skoli ronjenja, rentiranje bicikala... U okviru hotela „Plaza“ u Herceg Novom nalazi se kompletno uredjeno kupaliste, povrsine 3.600 m2, a u sastavu kupalista nalazi se i plazni bar. Ukoliko se odlucite da odmor provedete u Herceg Novom, najbolje je da iz dana u dan razmisljate o novoj plazi koju treba posjetiti, jer ih je zvanicno registrovano 62. Ukoliko zelite brzo da stignete do hercegnovskih plaza, mozete birati izmedju iznajmljivanja turistickih taksi camaca, vecih taksi brodova, ili barki, koje se uglavnom nalaze u gradskoj luci. Informaciju o tome kako stici do plaze koju zelite posjetiti dobicete i od ljubaznih Novljana, u brojnim turistickim agencijama, restoranima ili Turistickoj organizaciji grada Herceg Novog.

DOGAĐAJI U HERCEG NOVOM

U Herceg Novom se održava veliki broj manifestacija. Koliku god tradiciju da imaju ta dešavanja, treba ih iz godine u godinu udopunjavati novim sadržajima i tako ih učiniti zanimljivijim. Dodatni kulturni značaj Herceg Novom daju umjetničke manifestacije, poput slikarskih i drugih kolonija, filmski festival, sajam knjiga, ali je Herceg Novi ipak najviše poznat po Prazniku mimoze.

Praznik Mimoze

Manifestacija koja traje više od 35 godina. Obično počinje krajem januara a završava se početkom marta. Danas je to jedna od najznačajnijih turističko – propagandnih manifestacija u Herceg Novom. „Praznik mimoze“ dobio je naziv prema raskošnom, žutom cvijetu mimoze, koji se ovdje već vjekovima uzgaja. Mimoza cvjeta u ferbuaru, tako da je najvećim dijelom praznik, upravo vezan za taj mjesec. Tradicija „Praznika mimoze“ uključuje mnoge fešte karnevalske svečanosti, (velike karnevale za odrasle i djecu), smotru mažoretki (mlade djevojke obučene u predivne crvene uniforme i koje izvodeći svoje plesne tačke obavezno svima daruju buket mimoza), karavane mimoze (uključuju gostovanje u gradovima Crne Gore, Srbije, te van granica Crne Gore), koncerti gradske muzike Herceg Novog, kao i „Montenegro mimoza Kup“ najvažniju sportsku priredbu „Praznika mimoze“. Inače, festival „Praznik Mimoze“ član je karnevalskih gradova Evrope od 1991. godine. Toj manifestaciji iz godine u godinu prisustvuje sve veći broj ljudi.

Hercegnovski Zimski Salon

Kako je Herceg Novi još od šezdesetih godina XX vijeka i grad slikara, u sklopu manifestacije „Praznik mimoze“, u februaru, se održava i veoma prestižna likovna manifestacija „Hercegnovski zimski salon“. Umjetnici iz zemlje i inostranstva iz dana u dan prezentuju svoja ostvarenja, tako da je otvaranje autorskih izložbi, tih dana februara u Herceg Novom česta pojava. U okviru salona nerijetko se organizuju i gostovanja slikara, književnika, glumaca, naučnih radnika...

HAPS(Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti)

Pozorišna manifestacija koja se održava tokom aprila. U programima HAPS-nekada su učestvovala amaterska pozorišta iz nekadašnje Jugoslavije. Danas, medjutim na programima HAPS-a uglavnom su zastupljena profesionalna pozorišta. HAPS počinje u drugoj polovini aprila, i traje 15 dana. .

Sunčane Skale

Poslednjih godina veoma popularna zabavno – muzička manifestacija. Zapravo, to je zabavno- muzički festival koji se održava tokom jula i traje tri dana. Osim pjevača sa domaće scene, okuplja i inostrane interpretatore. Takmičarskog je karaktera i za izvodjace – pobjednike obezbijedjene su veoma bogate nagrade. Ovaj muzički festival veoma je dobro medijski propraćen. Osim novinarskih, mahom TV ekipa iz Srbije i Crne Gore, dešavanja na festivalu bilježe i ekipe svih država bivše Jugoslavije, izvještavajuci direktno iz Herceg Novog.

Otvorena Knjiga

Zapravo to je sajam knjiga medjunarodnog karaktera koji se održava u avgustu i traje 15 - tak dana. Tih dana avgusta Herceg Novi je pun pisaca, književnika i mnogih drugih kojima je knjiga više od zadovoljstva. Takodje, organizatori se potrude da pripreme i druge sadržaje koji upotpunjavaju sajam kao večeri pisaca, pjesnika, druženje sa čitalackom publikom…

Hercegski Filmski Festival

Nekada se manifestacija zvala Jugoslovenski filmski festival. Održava se u avgustu. To je zapravo smotra domaće kinematografije (filmovi iz Srbije i Crne Gore). Zavisno od broja prijavljenih filmova, održava se obicno u prvoj ili drugoj dekadi avgusta. Na hercegnovskoj ljetnjoj pozornici odnosno “Kanli kuli“, gdje se prikazuju filmovi, svih sedam dana trajanja Hercegnovskog filmskog festivala, veliki je broj ljubitelja te umjetnosti koji pomno prate posljednja filmska ostvarenja iz Srbije i Crne Gore. Od prošle godine se organizuje popularna trka skalama od kafića "Lokanda " pa sve do Kanli Kule. Svako ko istrči do vrha dobija besplatnu ulaznicu.

Memorialni Plivački Maraton "Mario Dido-Marić"

Još jedna manifestacija koja se održava u avgustu. Plivači se takmiče na relaciji od Žanjica do Igala. Taj plivački maraton zapravo je obnovljena tradicija sličnog takmicenja koje je postojalo još prije II svjetskog rata. Posvećen je doktoru Mariu Didu - Mariću koji je maraton revitalizovao 1980.

Kup Herceg Novi

Je tradicionalna jedriličarska regata. U njoj se takmiče jedriličari iz svih gradova Crne Gore i Srbije, a poslednjih godina i gosti iz bivših jugoslovenskih republika . Jedriličari se takmiče u klasi „krstaš“, „optimist“ i „laser“. Dvije manifestacije koje su tek nedavno počele da se održavaju u Herceg Novom, su Jedriličarski memorijal „Milenko Vujović“ i „Jadranski padobranski kup“. Obije se održavaju u septembru.

HOTELI U HERCEG NOVOM

Hotel "Plaža"

Svi danas postojeci moderni i veliki hoteli u Herceg Novom izgradjeni su sezdesetih godina XX vijeka. Za taj period vezuje se i organizovaniji i intenzivniji razvoj turizma na podrucju hercegnovske rivijere. U Herceg Novom, tacnije u mjestu Zelenika, udaljenom nekoliko kilometara od grada i danas postoji hotel „Plaza Zelenika“ koji se smatra prvim hotelom na hercegnovnskoj rivijeri i pretecom razvoja zdravstvenog turizma u Herceg Novom. Pored toga, u gradu postoji jos niz objekata namijenjenih zdravstvenoj rehabilitaciji i oporavku. Najpoznatiji zdravstveni kompleks je Institut „Dr Simo Milosevic“ u Igalu. Za poboljsanje zdravstvenog stanja pacijenta u Igalu, koriste razlicite tehnike: masaze, elektro terapije, hidro masaze, ljekovitu vodu u bazenima, ljekovito blato i sl... Boravak i usluge rehabilitacionog centra u Igalu, ne koriste samo pacijenti sa teskim povredama, reumatskim i oboljenjima ekstremiteta, vec i sportisti, te rekonvalescenti.

Danas u Herceg Novom postoji 23 hotela. Prema misljenima komisija za ocjenu kvaliteta i standarda, 4 hercegnovska hotela oznacena su sa 4 zvjezdice. To su hoteli: „Villa Aleksandar“, „Jadranska straza“ „Perla“ i hotel „Xanadu“ u Kumboru. Tri zvjezdice imaju 3 hotela : „Villa Mireli“ „Plaza“, „Mediteranski zdravstveni centar“. Dvije zvjezdice zasluzilo je 9 hotela dok 1 zvjezdicu ima 7 hercegnovskih hotela. Smjesteni na samoj obali mora , na najpoznatijem hercegnovskom setalistu Pet Danica hoteli „Villa Aleksandar“ „Perla“ i „Plaza“ svojim sadrzajima i ponudom ucinice da dozivite svu ljepotu Herceg Novog i njegove prirode. Pomenuti hoteli osim smjestaja u udobnim, luksuznim apartmanima posjeduju i razlicite vrste specijalizovanih restorana, depadanse, hotelske vile, kongresne sale, otvorene i zatvorene bazene, trim kabinete, klimatizaciju, terase za suncanje, te najcesce sopstvene plaze.

Kada su u pitanju zelje savremenih i bolje plateznih turista, obavezno moramo pomenuti i hotel „Xanadu“,smjesten u mjestu Kumbor, koje je 6 km udaljeno od centra Herceg Novog. Osim luksuznog i modernog izgleda, kako hotela, tako i soba i apartmana, hotel posjeduje i restoran, bazen, saunu, teretanu, trim kabinet, konobu te sopstveni parking.

Na samoj obali - 10 km udaljen od Herceg Novog, smjesten je jos jedan interesantan objekat, to je hotel „Delfin“. Hotel ima restoran ogromnih kapaciteta, 660 sjedista na otvorenom, prodavnicu suvenira, butik, knjizaru, frizerski salon, ambulantu, disko klub, terene za male sportove, 4 fitnes sale i sopstvenu plazu. Takodje u Herceg Novom ima jos mnogo lijepih hotela u kojima se gosti mogu veoma lijepo osjecati i odmarati, kako tokom ljetnjih, tako i tokom zimskih mjeseci.

Po nesto pristupacnijim cijenama od hotelskih, mozete prijatno odmarati i u privatnim sobama i apartmanima. Objekata koji nude takvu vrstu smjestaja Herceg Novi je pun. Prema podacima koji su poznati Turistickoj organizaciji grada, u opstini Herceg Novi danas je preko 20.000 kreveta u privatnom smjestaju. U privatnim i veoma modernim vilama i apartmanima nalazi se preko 3.000 lezaja. Ostali dio odnosi se na privatne kuce u kojima su vecinom sobe prve ili druge kategorije. Svi kapaciteti u privatnom smjestaju raspolazu svim potrebnim udobnostima koje zadovoljavaju zelje i odgovaraju standardima savremenog gosta. Ukoliko ste prvi put u Herceg Novom i odlucite se da boravite u privatnoj reziji, informaciju o privatnim smjestajnim kapacitetima i mogucnostima boravka mozete potraziti putem interneta ili u preko 30 turistickih agencija u gradu, ali i u Turistickoj organizaciji Herceg Novog. Apartmani i uglavnom luksuzne sobe koje posjeduje vecina privatnih kuca i vila nalaze se na veoma atraktivnim lokacijama, ili su tako locirane da se sa njihovih balkona i terasa moze lijepo vidjeti hercegnovska rivijera. Privatne kuce i vile ponudice Vam zasebne parkinge za Vas automobil a postoji i mogucnost koristenja privatne garaze. Takodje, jedan dio privatnih objekata namijenjenih izdavanju u Herceg Novom posjeduje bazene i terase za odmor i rekreaciju, pa se na plazama ne morate zadrzavati cijelog dana.

NAJLJEPŠI SPOT O CRNOJ GORI !

Pretražujući you tube, u potrazi za nečim što bih mogla staviti na svoj web blog, naletjeh na ovaj spot, koji je po meni najbolje urađen i zaista mislim da bi ga trebali staviti kao reklamu za Crnu Goru na svim najgledanijim programima poput CNN-a , BBC-a, National Geographic -a, Channel Travel - a.... Ovo je zaista predivno, prosto dok ga gledate prolaze vas trnci, i u srcu osjetite ponos zato što ste Vi baš odabrani da živite u ovoj Bogom danoj zemlji...

IZLETIŠTA

Iz hercegnovske luke svakodnevno isplovljavaju izletnički brodovi i čamci za Rose i Žanjice na Luštici, do ostrva Mamule, Njivica i Igala, a neki brodovi plove Bokokotorskim zalivom sve do Risna, Perasta i Kotora. Prevoz se može ugovoriti i unaprijed ili za neku drugu destinaciju, na primjer za Budvu, Sveti Stefan ili za Dubrovnik.

Od izleta u lokalnom okruženju nešto su rijeđi oni koji se organizuju ka planinskom zaleđu, tj. Borićima, Vrbanju, Orjenu...

• ŽANJIC - Južno od naselja Rose, u ambijentu starih maslinjaka, nalazi se atraktivna uvala Žanjic. Velika plaža od bijelih oblutaka i kristalno čistim morem, zaštićena je od vjetrova Rtom Arza.
• PLAVA ŠPILJA - je jedna od najatraktivnijih u nizu pećina koje se nalaze na poluostrvu Luštica. Svoj naziv je dobila po neobično plavoj boji koja nastaje tokom vedrih dana, refleksijom sunčevih zraka koji se odbijaju o njenu površinu.

• OSTRVO MAMULA - Kružnog je oblika, prečnika 200 m, obraslo niskom vegetacijom sa malom plažom i pristaništem na sjevernoj strani. U vrijeme oba svjetska rata na ovom ostrvu je bio zatvor i kao znak sjećanja na taj period postavljena je spomen ploča.

• MIRIŠTE - Ova mala uvala skoro da je nerazdvojni dio uvale Žanjic, a ispred uvale se nalazi školj-otočić Mala Gospa sa renoviranom srednjevjekovnom Bogorodičinom crkvom. Na samom Rtu nalazi se tvrđava koju su prvi put izgradili Rimljani da bi kontrolisali ulaz u zaliv.
• ROSE - Na sjeverozapadnoj obali poluostrva Luštica, nasuprot Herceg Novog, nalazi se naselje Rose. Tu je nekada bila stara grčka naseobina Porto Rose koju su razrušili Saraceni u IX vijeku, a dokrajčili mnogi zemljotresi. Ima oblik tipične male mediteranske varošice sa kućama zbijenim i poređanim ispred pristaništa - rive, dobro zaštićenom od vjetrova. Mjesto je okruženo bujnom vegetacijom čempresa, borova, maslina, hrastova, oleandera, lovora i makije.
• BORIĆI - Na 14 km od Herceg Novog, na visini od 850 m, asfaltnim putem , stiže se do planinske kuće „Borići", koja, pored dvadesetak kreveta, ima i restoran, a pruža i prekrasan pogled na Bokokotorski zaliv.
• ORJEN - je najviša planina na Jadranu (1895 m). Četiri su osnovna područja ove planine: ZUBAČKI UBLI, VRBANJSKO PODRUČJE (sa skijaškim terenima SUBRE), CRKVIČKO PODRUČJE i područje BIJELE GORE (sa najdužim snježnim pokrivačem).

HERCEGNOVSKA RIVIJERA

HERCEGNOVSKA RIVIJERA

Je duga 15 km i obuhvata sedam turistučkih mjesta, od kojih svako ima svoje ljepote zbog kojih ih treba posjetiti.

Posebno mjesto u srcima turista zauzima mjesto IGALO koji sa Herceg Novim čini jedinstvenu gradsku cjelinu. Ono se može smatrati i posebnim turističkim naseljem koje broji oko 8.000 stanovnika. Sa temperaturom većom od 10 stepeni C tokom 285 dana i temperaturom većom od 25 stepeni C tokom 105 dana u godini, ne zna se da li su ljepša ljeta ili zime. Ime je dobilo po istoj riječi grčkog porijekla, koja znači "obala - plaža - žalo". Zahvaljujuci radioaktivnom - morskom mulju sa BLATNE PLAŽE ili kako je još nazivaju STARA BANJA, centar je zdravstvenog turizma Crne Gore. Poznat je i po neeksploatisanoj mineralnoj vodi nazvanoj "Igaljka". Temperatura mora u sezoni od maja do septembra je od 22-26 stepeni, a u avgustu sunce grije i po 11 sati dnevno.



NJIVICE su naselje koje pripada Igalu, udaljeno 8 km od Herceg Novog, poznato po dobrim hotelima, nudističkoj i "Kraljičinoj plaži".

* MELJINE je turističko mjesto koje se nalazi 3 km istočno od Herceg Novog, ima 1150 stanovnika. Najznačajnija kulturno-istorijska vrijednost mjesta je Lazaret, koji datira iz 1732.god. i obuhvaćen je Master planom razvoja turizma Crne Gore.
* ZELENIKA je mjesto koje se nalazi 4,5 km istočno od Herceg Novog. Naziv potiče od mediteranske zimzelene biljke "zelenika" (Phulera latifolia). Ovdje je izgradjen prvi hotel na Južnom Jadranu, ili bolje rečeno u Crnoj Gori, 1902.god., preteča hercegnovskog i crnogorskog hotelijerstva. Ima 2830 stanovnika.
* KUMBOR je udaljen 6 km od Herceg Novog. Ime mu potiče od italijanske riječi "conborgo" (predgradje - starog grada Stoli). Ima oko 950 stanovnika.
* ĐENOVIĆ je od Herceg Novog udaljen 8 km. Naziv mu potiče od prezimena Đonović iz 1540.god., a vremenom je transformisano u današnje ime. Ima 1500 stanovnika, a po površini je najmanje naselje u Opštini.
* BAOŠIĆ se nalazi 12 km istočno od Herceg Novog i ima 1080 stanovnika. O porijeklu imena postoji nekoliko predanja. U povelji cara Dušana iz 1351. godine pominje se pod nazivom Baošle.
* BIJELA je naselje koje se nalazi 13 km od Herceg Novog, sa više od 4.000 stanovnika. Pod ovim imenom se pominje još u 14 vijeku. Ovdje se nalazi poznato "Jadransko brodogradilište". BJELSKE KRUŠEVICE su naselje u Bijeloj, poznate po porijeklu Pape Siksta V.
* KAMENARI su locirani 15 km istočno od Herceg Novog u tjesnacu Verige. Mjesto je dobilo ime, kako legenda kaže, po majstorima koji rade sa kamenom i sami sebe nazivaju - kamenarima. Ima 1040 stanovnika. Ovdje saobraća trajekt do Lepetana.
* LUŠTICA je poluostrvo koje se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv sa njegove desne strane. Površine je 47 km2, a pruža se u dužini od 13 km. Zbog izuzetne razudjenosti obala je duga čak 35 km, što predstavlja 12% ukupne dužine crnogorske obale. Poznata po maslinama, maslinovom ulju, pršutu, siru iz ulja i rakiji maginjači. Ovdje se nalaze i najatraktivnija hercegnovska izletišta i plaže: ŽANJIC, MIRIŠTE, ARZA, DOBREČ. Područje poluostrva je izuzetno bogato i kulturnim naslijeđem, na njemu se nalazi dvadesetak crkava, od toga 18 pravoslavnih i 2 katoličke, što najbolje govori o vjekovnom skladnom suživotu na ovom prostoru.

PREPORUČUJEM : PLANINA ORJEN

Novljani kazu da se hercegnovska rivijera najbolje može vidjeti sa planine Orjen. Ukoliko ste odlučni u namjeri da jedan dan vašeg godišnjeg odmora provedete u pjesacenju prema planini Orjen, osim dobre volje i želje za takvim poduhvatom, trebaju vam jos samo foto aparat ili kamera. Orjen se nalazi na 1.895 metara nadmorske visine. A kad Vam tek kazemo da se sa Orjena, za sunčanih dana, može okom ispratiti cijela Crna Gora, da se može vidjeti i dio susjedne Hercegovine, Dubrovačko primorje i nekoliko najjužnijih dalmatinskih ostrva onda smo sigurni da ćete na put krenuti čim prije. U Herceg Novom su dobro organizovana i planinarska društva, a staza kojom se možete penjati na Orjen je dobro markirana. Osim pješačeći - asfaltom, do Orjena ili planine Subre može se doći i vozeći džip safari, makadamskim putem. Masiv Orjena i danas slovi za predio sa enormnim količinama padavina jer je selo Crkvice, na istočnoj strani planine, najkišovitije u Evropi sa 5 metara vodenog taloga godišnje. Takodje, čitavi predio planine Orjen bogat je florom i faunom, a najvise ljekovitim biljem i gljivama koje možete brati jedino ukoliko ste botaničar ili dobar poznavalac bilja.

LEGENDA

Herceg Novi je grad koji se nalazi na samom kraju Bokokotorskog zaliva. Izgled grada, kazu strucnjaci, najsimpaticnija je mjesavina romanickog, vizantijskog i orijentalnog stila ukomponovana u mediteranski izgled grada. Herceg Novi je danas grad cvijeca, prava staklena basta na otvorenom. Nekada su se obroncima njegovih brda kretali turski karavani, a u podnozju obronaka odvijali su se dvoboji, megdani i izvodila javna kaznjavanja podanickog stanovnista (raje) od strane turskih osvajaca. Ipak, ovome gradu su vjekovima pripadali mnogi, voljeli su ga carevi, u njemu uzivali kraljevi, svoju ratnicku slavu njime su pronosile velike vojskovodje. Mnoge price danas autenticno svjedoce o tim razdobljima, o nastancima hercegnovskih ostrva, tvrdjava, mjesta, crkava, rtova... Mi cemo vam ispicati interesantnu pricu koja govori o nastanku rta Kobila u blizini grada.

Nekada davno na Lustici (danas poluostrvo koje se nalazi u ulazu u Bokokotorski zaliv sa desne strane) zivjeli su momak i djevojka koji su se jako voljeli. Jednoga dana odluce da odu u kupovinu u Herceg Novi. Umorni od dugog hoda napokon stigose u Novi i malo predahnuse. Kako se tada za dana valjalo vratiti natrag, pocese brzo da razgledaju sta se sve na pazaru prodaje. Tada su gradom gospodarili Turci i bilo ih je na svakom koraku. Djevojka je bila veoma lijepa, pa je na pazaru ubrzo spazi jedan turski aga kojem se mnogo svidjela. Aga odluci da djevojku otme i to dogovori sa svojim zulumcarima. Vojnici se prikradose djevojci i otese je. Kad to momak spazi, pobi se sa Turcima. Ipak, Turci lako savladase momka, i ubrzo ga pogubise, a djevojku odvedose sa sobom. Od toga dana niko od njenih bliznjih nije znao sta se sa njom tacno desilo, niti gdje se nalazi. Ipak jednoga dana djevojka se pojavi u svom rodnom mjestu, na Lustici, ali trudna. Lusticani tada proglasise da djevojka nosi agino dijete, te da je iznevjerila svoga nesudjenog muza, kojeg Turci ubise na pazaru. Kada ubrzo nesrecna djevojka izdahnu na porodjaju, o djecaku kojeg je rodila poceo se svako po malo brinuti. Svacije i nicije, dijete je odrastalo od milosti sela, ali je vremenom postao veoma buntovan i hrabar mladic. U mladosti je veoma dobro savladao rukovanje oruzjem, mrzio je Turke i strasno zudio da spere ljagu sa majcinog imena. Kada je stasao, osnovao je hajducku cetu. Cesto je sa svojom druzinom upadao u Novi (danas Herceg Novi), i cinio pometnju medju turskim osvajacima. Otimao je njihove zene i sa velikim zlatom i srebrom bjezao na Lusticu. Bjezao je preko mjesta: Sutorina, Njivice, pa sve do mjesta Rose, gdje bi ga cekale kobile, posebno pripremljene za tovare, naucene da se ne plase mora i plivanja. Potom bi na kobilama vezivao tovare sa blagom i otete turske zene. Tako pripremljen sa stizao bi do Lustice. Ipak, jednom Turci doskocise hajduku i ubise ga. Medjutim, i poslije njegove smrti kobile su danima, godinama, pa i vjekovima nastavile da ga vjerno cekaju na istom mjestu.To mjesto po legendi dobi ime rt Kobila.

Počeci turizma u Gradu podno Orijena

Počeci turizma na ovom području sežu u XIX vijek. Iz tog doba postoje zapisi Sima Matavulja o gostionici "Šjora Roze". Kafana "Bella vista" porodice Sava Bačanovića sa 25 kreveta "za strance" pominje se 1872. godine.

Počeci razvoja modernog hotelijerstva u Herceg Novom, a takodje i u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori, vezani su za izgradnju "Pansiona na Zelenoj Plaži", kasnije zvanog hotel "PLAŽA" - Zelenika, koji je započeo sa radom 1902. godine, a po dozvoli Opštinskog upraviteljstva izdatoj 24. novembra 1898. godine.

"Akcionarsko društvo za gradjevine i saobraćaj Herceg Novi" 1909. godine traži dozvolu za izgradnju hotela "BOKA" u centru Herceg Novog, koji počinje sa radom 1913. godine sa 43 sobe i "centralnim ogrevom i vrućom kupelji". Ovaj hotel, koji je godinama bio svojevrsni simbol i zaštitni znak grada, je znatno oštećen u katastrofalnom zemljotresu 1979. godine i nepunu godinu dana kasnije je i srušen.

U periodu izmedju dva svjetska rata u Herceg Novom je radilo više hotela, medju kojima "Amerika", "Rudnik", "Jadran", "Balkan", "Savina", "Evropa", "Topola", "Erceg Novi", "Srpski hotel", "Beograd"... Godine 1926. svoja vrata gostima otvorio je i hotel "Plaža" vlasništvo porodice Trani na približno istom mjestu na kojem se nalazi i danas.
Godine 1906. Tomo M. Katurić je dobio dozvolu za držanje konačišta u Kamenarima, a 1929. godine je u Igalu otvoren hotel "Igalo", vlasništvo porodice Janković. U Zelenici, pored spomenutog hotela "Plaža", radio je i hotel "Boka", vlasništvo Obrena Dundjerovića, kojeg su Njemci digli u vazduh pri povlačenju 1944. godine, i hotel sa istim imenom vlasništvo Blagoja Mićunovića. Turističko društvo "Savina" - Herceg Novi, koje i danas postoji, osnovano je 1922. godine, a današnje Turističko društvo "Igalo" (tada se zvalo "Tamaris") 1927. godine.

Još davne 1929. godine hercegnovska opština je proglašena za "morsko kupalište i klimatsko lječilište" jer od davnina se znalo za ljekovita svojstva priobalnog morskog mulja zvanog "igaljsko blato" i mineralne vode "igaljske slatine". Vremenom, razvojem Igala, termin klimatsko lječilište se gubi kao termin za cijelu Opštinu. Već pomenuti hotel "Igalo", sa 16 soba i 40 ležaja, bio je podignut upravo na mjestu gdje se nalazi današnja zgrada Prve faze Instituta i već tada je imao, na primjer, hotelski automobil koji je dočekivao goste u pristaništu ili aerodromu "Gruda".

1930. godine je izvršeno ispitivanje igaljskog blata u laboratorijumu poznatog francuskog ljecilišta Viši ("Vichy"), koje je definitivno potvrdilo njegovu izuzetnu ljekovitost, ali tek nakon Drugog svjetskog rata, zahvaljujuci dr. Svetozaru Živojnoviću realizovani su davno donijeti planovi o osnivanju lječilišta u Igalu, koje je Odlukom vlade Crne Gore od 1.XI 1949. godine konačno i osnovano.

Da je turizam u hercegnovskoj Opštini, u tim godinama izmedju dva Svjetska rata, bio na visokom stepenu razvoja svjedoči i podatak iz 1935. godine po kome je te godine 8 hotela i jedno odmaralište radilo tokom cijele godine zbog posjedovanja grijanja u toku zime.
Boravišna taksa je uvedena još 1919. godine uz "strogu kontrolu na osnovu važećeg pravilnika za Zetsku banovinu"...
Prvi kongres održan u Herceg Novom, koji će nakon toga postati jedan od najznačajnijih centara kongresnog turizma šireg regiona, održan je u maju 1939. godine - bio je to 4. Jugoslovenski kongres borbe protiv tuberkuloze.
Intenzivan i organizovan razvoj turizma na ovom području vezuje se za šezdesete godine prošlog vijeka, kada su izgradjeni skoro svi danas postojeći hoteli, tada su to bili veliki i moderni hoteli.Jedino su hotel "PLAŽA", u današnjem izgledu, i II faza Instituta "Dr. Simo Milošević" - Mediteranski zdravstveni centar izgradjeni kasnije, 1980. odnosno 1988. godine.
Poslednjih godina došlo je do izgradnje većeg broja manjih privatnih hotela, vila i apartmana.
Danas je u našoj Opštini ukupno 19 kategorisanih hotela i 2 pansiona.

SAKRALNO BLAGO HERCEG NOVOG

Bogato spomeničko naslijeđe na području Herceg Novog nastalo je kao rezultat prožimanja raznih naroda i kultura koje su se kroz njegovu dugu istoriju ovdje smjenjivali i sudarali. MANASTIRI I CRKVE U Hercegnovskoj opštini sakralni spomenici zauzimaju prvo mjesto u nepokretnom spomeničkom fondu ovog kraja i to ne samo po broju, vec i po teritorijalnoj rasprostranjenosti i kulturno-istorijskoj vrijednosti. Na području Opštine ima 89 crkava (75 pravoslavnih i 14 katoličkih) i 12 lokacija na kojima se nalaze ostaci crkava, od čega su 3 lokacije arheološki obradjivane. U raznim pisanim izvorima pominje se još 7 crkava, čija identifikacija na terenu nije izvršena. KOMPLEKS MANASTIRA SAVINA Manastir se nalazi 2 km istočno od Herceg Novog, u jedinstvenom ambijentu mediteranske vegetacije. Jedan je od najljepših primjera arhitekture baroka na Jadranu. Sastoji se od tri crkve: dvije posvećene Uspenju Bogorodice, smještene u centru ogradjenog dvorišta, manastirskog konaka sa riznicom na sjevernoj strani dvorišta, i crkve Sv. Save, izdvojene na obližnjem brežuljku. * Nad vratima Male crkve Uspenja Bogorodice, sa unutrašnje strane, je fresko-natpis iz 1831. godine na kome se kao godina nastanka ove crkve pominje 1030. godina, ali se po stilskim karakteristikama smatra vjerovatnijim da crkva potiče iz vremena Kosača. Na unutrašnjim zidovima otkriveno je nekoliko slojeva fresko-slikarstva, a najstariji je pronadjen ispod sloja fresaka iz 1565. godine. Smatra se da je nastao sredinom XV vijeka i ima stilske karakteristike slikarstva Lovra Dobričevića. Najmladji živopis je iz 1831. godine. Ikonostas je sastavljen iz više dijelova iz raznih epoha. Carske dveri, zvane "tvrdoške" i veliko Raspeće iznad njih izradio je 1703. godine Dimitrije Daskal, a hramsku ikonu Uspenja Bogorodice njegov sin Rafailo. * Veliku crkvu Uspenja Bogorodice gradio je od 1777. do 1799. godine korčulanski majstor Nikola Foretić. U arhitektonskom smislu, crkva je mješavina stilova od vizantijskog preko romano-grčkog do baroknog i predstavlja pravi primjer uspješnog spoja istočne i zapadne kulture, koje su se na ovom području vjekovima stapale u izuzetna umjetnička djela. Ikonostas u crkvi, koji je izradio bjelopoljski ikonopisac, pop Simeon Lazović, uz pomoć svoga sina Aleksija, 1795. godine, takodje predstavlja uspješan spoj tradicionalčne ikonografije i novih baroknih formi. * Crkva Sv. Save je po nekim izvorima nastala u XV, a po nekim u VXIII vijeku. Manastirski konak sagradjen je 1937. godine, umjesto ranije srušenog, a uz konak je smješten manastirski muzej s Riznicom. U Riznici se nalaze izuzetno vrijedni predmeti - eksponati od kojih treba izdvojiti: kristalni krst Sv. Save iz 13. vijeka, plaštanicu iz 1642. godine, srebrnu petohljebnicu iz 1648. godine, kivot Manastira Tvrdoš iz 1615. godine, jedan putir iz 1650. godine, jevandjelje iz 1685. godine, jedinstven portret Ruskog cara Petra Velikog... Tu je i biblioteka sa velikim brojem knjiga, koje su sa sobom donijeli kaludjeti iz manastira Tvrdoš. CRKVA Sv. ARHANĐELA MIHAILA Nalazi se na gornjem trgu Starog grada, popularnoj Belavisti, sada Trgu Herceg Stefana. Crkvu su počeli graditi 1883. godine. Više arhitekata radilo je na podizanju crkve, a projekat po kome je konačno izvedena napravio je 1905. godine arh. Milan Karlovac. Crkva je sagradjena od fino klesanih kvadera korčulanskog kamena, a gradnja je dovršena i crkva je osvještana 1911. godine. Svojom opštom prostornom koncepvijom vizantisjkog stila, ukrasnim elementima romano-gotičke i islamske reminiscencije, ova gradjevina eklektičkog duha predstavlja izuzetno uspješan i maštoviti spoj stilova i jedna je od ljepših crkava na ovom području. Ikonostas od bijelog, italijanskog mermera, izradio je majstor Bilinić iz Splita, a ikone je izradio češki slikar Franjo Cigler. CRKVA Sv. JERONIMA Nalazi se u Starom gradu, na donjem trgu, Trgu Mića Pavlovicća. Sagradjena je 1856. godine. Na mjestu na kome se nalazi ova crkva, ranije je, u 17. vijeku, bila podignuta katolička parohijska crkva, posvećena Sv. Jeronimu, zaštitniku grada. Ta crkva je srušena u 19. vijeku i na istom mjestu je podignuta danas postojeća, mnogo prostranija i veca. U postojećoj crkvi se nalaze djela jednog od največih baroknih slikara Peraštanina Tripa Kokolje. CRKVA Sv. LEOPOLDA MANDICA Po oslobodjenju grada od Turaka, Mlečani su 1688. godine izradili samostan i uz njega malu crkvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji. Kasnije je crkva bila posvećena Svetom Franji, a u novije vrijeme, tačnije od 1976. godine posvećena je Svetom Leopoldu Bogdanu Mandiću, rodjenom u Herceg Novom, koji je od Pape Ivana Pavla Drugog proglašen svecem 1983. godine. Nalazi se pored crkve Sv. Jeronima, nešto niže prema moru, sagradjena je po naredbi Jeronima Kornera godinu dana nakon zauzimanja grada od strane Mlečana. CRKVA Sv. ANE Nalazi se na malom brežuljku, u Savinskoj Dubravi. Predanje kaže da je na tom mjestu bila pravoslavna crkva Sv. Petke, koju su porušili Turci. Novu crkvu Sv. Ane podigli su jŠpanci, odnosno plemić Don Ferantea Gonzage 1538. godine, kada je bio zapovjednik Herceg Novog. Budući da je ostao da živi u Herceg Novom i nakon pada grada pod tursku vlast, kada je umro 1550. godine, pokopan je u grobnici Sv. Ane, i on i njegova porodica. Bila je četiri puta rušena i obnavljana. Na istom mjestu, 1985. godine, izgradjena je nova crkva. koja pripada parohijalnoj crkvi Sv. Jeronima. CRKVA Sv. ĐORĐA Nalazi se na Toploj, sagradjena je odmah nakon zauzimanja grada od strane Mlečana, a restaurirana 1848. godine. U crkvi se nalazi izuzetno vrijedna italo-kritska kružna ikona Sv. Petra i Pavla iz 16. vijeka. CRKVA Sv. SPASA Izgradnja ove crkve je započela 1709. godine, pored crkve Sv. Đordja, a završena je 1713. godine. Svoj današnji izgled je dobila 1864. godine, kada je renovirana gotovo od temelja. U unutrašnjosti crkve nalaze se izuzetno vrijedni predmeti, koje su poznati ljudi toga doba poklonili ovoj crkvi. Iznad ove i crkve Sv. Đordja nalazi se parohijalno groblje, a uz groblje ćelija (sa spomen pločom) u kojoj je Josip Tropović učio Petra Petrovića Njegoša. Crkva se nalazi na Toploj. CRKVA Sv. ANTUNA Nalazi se u zapadnom podgradju grada, u sklopu samostana podignutog prilozima gradjana, 1687. godine, za vrijeme kratkotrajne vladavine Španaca. Inače, sama crkva potiče iz 1710. godine, a posvećena je čudotvorcu Sv. Antunu Padovanskom. Samostan je današnji izgled dobio 1790. godine.