HERCEGNOVSKA RIVIJERA

HERCEGNOVSKA RIVIJERA

Je duga 15 km i obuhvata sedam turistučkih mjesta, od kojih svako ima svoje ljepote zbog kojih ih treba posjetiti.

Posebno mjesto u srcima turista zauzima mjesto IGALO koji sa Herceg Novim čini jedinstvenu gradsku cjelinu. Ono se može smatrati i posebnim turističkim naseljem koje broji oko 8.000 stanovnika. Sa temperaturom većom od 10 stepeni C tokom 285 dana i temperaturom većom od 25 stepeni C tokom 105 dana u godini, ne zna se da li su ljepša ljeta ili zime. Ime je dobilo po istoj riječi grčkog porijekla, koja znači "obala - plaža - žalo". Zahvaljujuci radioaktivnom - morskom mulju sa BLATNE PLAŽE ili kako je još nazivaju STARA BANJA, centar je zdravstvenog turizma Crne Gore. Poznat je i po neeksploatisanoj mineralnoj vodi nazvanoj "Igaljka". Temperatura mora u sezoni od maja do septembra je od 22-26 stepeni, a u avgustu sunce grije i po 11 sati dnevno.



NJIVICE su naselje koje pripada Igalu, udaljeno 8 km od Herceg Novog, poznato po dobrim hotelima, nudističkoj i "Kraljičinoj plaži".

* MELJINE je turističko mjesto koje se nalazi 3 km istočno od Herceg Novog, ima 1150 stanovnika. Najznačajnija kulturno-istorijska vrijednost mjesta je Lazaret, koji datira iz 1732.god. i obuhvaćen je Master planom razvoja turizma Crne Gore.
* ZELENIKA je mjesto koje se nalazi 4,5 km istočno od Herceg Novog. Naziv potiče od mediteranske zimzelene biljke "zelenika" (Phulera latifolia). Ovdje je izgradjen prvi hotel na Južnom Jadranu, ili bolje rečeno u Crnoj Gori, 1902.god., preteča hercegnovskog i crnogorskog hotelijerstva. Ima 2830 stanovnika.
* KUMBOR je udaljen 6 km od Herceg Novog. Ime mu potiče od italijanske riječi "conborgo" (predgradje - starog grada Stoli). Ima oko 950 stanovnika.
* ĐENOVIĆ je od Herceg Novog udaljen 8 km. Naziv mu potiče od prezimena Đonović iz 1540.god., a vremenom je transformisano u današnje ime. Ima 1500 stanovnika, a po površini je najmanje naselje u Opštini.
* BAOŠIĆ se nalazi 12 km istočno od Herceg Novog i ima 1080 stanovnika. O porijeklu imena postoji nekoliko predanja. U povelji cara Dušana iz 1351. godine pominje se pod nazivom Baošle.
* BIJELA je naselje koje se nalazi 13 km od Herceg Novog, sa više od 4.000 stanovnika. Pod ovim imenom se pominje još u 14 vijeku. Ovdje se nalazi poznato "Jadransko brodogradilište". BJELSKE KRUŠEVICE su naselje u Bijeloj, poznate po porijeklu Pape Siksta V.
* KAMENARI su locirani 15 km istočno od Herceg Novog u tjesnacu Verige. Mjesto je dobilo ime, kako legenda kaže, po majstorima koji rade sa kamenom i sami sebe nazivaju - kamenarima. Ima 1040 stanovnika. Ovdje saobraća trajekt do Lepetana.
* LUŠTICA je poluostrvo koje se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv sa njegove desne strane. Površine je 47 km2, a pruža se u dužini od 13 km. Zbog izuzetne razudjenosti obala je duga čak 35 km, što predstavlja 12% ukupne dužine crnogorske obale. Poznata po maslinama, maslinovom ulju, pršutu, siru iz ulja i rakiji maginjači. Ovdje se nalaze i najatraktivnija hercegnovska izletišta i plaže: ŽANJIC, MIRIŠTE, ARZA, DOBREČ. Područje poluostrva je izuzetno bogato i kulturnim naslijeđem, na njemu se nalazi dvadesetak crkava, od toga 18 pravoslavnih i 2 katoličke, što najbolje govori o vjekovnom skladnom suživotu na ovom prostoru.

PREPORUČUJEM : PLANINA ORJEN

Novljani kazu da se hercegnovska rivijera najbolje može vidjeti sa planine Orjen. Ukoliko ste odlučni u namjeri da jedan dan vašeg godišnjeg odmora provedete u pjesacenju prema planini Orjen, osim dobre volje i želje za takvim poduhvatom, trebaju vam jos samo foto aparat ili kamera. Orjen se nalazi na 1.895 metara nadmorske visine. A kad Vam tek kazemo da se sa Orjena, za sunčanih dana, može okom ispratiti cijela Crna Gora, da se može vidjeti i dio susjedne Hercegovine, Dubrovačko primorje i nekoliko najjužnijih dalmatinskih ostrva onda smo sigurni da ćete na put krenuti čim prije. U Herceg Novom su dobro organizovana i planinarska društva, a staza kojom se možete penjati na Orjen je dobro markirana. Osim pješačeći - asfaltom, do Orjena ili planine Subre može se doći i vozeći džip safari, makadamskim putem. Masiv Orjena i danas slovi za predio sa enormnim količinama padavina jer je selo Crkvice, na istočnoj strani planine, najkišovitije u Evropi sa 5 metara vodenog taloga godišnje. Takodje, čitavi predio planine Orjen bogat je florom i faunom, a najvise ljekovitim biljem i gljivama koje možete brati jedino ukoliko ste botaničar ili dobar poznavalac bilja.

LEGENDA

Herceg Novi je grad koji se nalazi na samom kraju Bokokotorskog zaliva. Izgled grada, kazu strucnjaci, najsimpaticnija je mjesavina romanickog, vizantijskog i orijentalnog stila ukomponovana u mediteranski izgled grada. Herceg Novi je danas grad cvijeca, prava staklena basta na otvorenom. Nekada su se obroncima njegovih brda kretali turski karavani, a u podnozju obronaka odvijali su se dvoboji, megdani i izvodila javna kaznjavanja podanickog stanovnista (raje) od strane turskih osvajaca. Ipak, ovome gradu su vjekovima pripadali mnogi, voljeli su ga carevi, u njemu uzivali kraljevi, svoju ratnicku slavu njime su pronosile velike vojskovodje. Mnoge price danas autenticno svjedoce o tim razdobljima, o nastancima hercegnovskih ostrva, tvrdjava, mjesta, crkava, rtova... Mi cemo vam ispicati interesantnu pricu koja govori o nastanku rta Kobila u blizini grada.

Nekada davno na Lustici (danas poluostrvo koje se nalazi u ulazu u Bokokotorski zaliv sa desne strane) zivjeli su momak i djevojka koji su se jako voljeli. Jednoga dana odluce da odu u kupovinu u Herceg Novi. Umorni od dugog hoda napokon stigose u Novi i malo predahnuse. Kako se tada za dana valjalo vratiti natrag, pocese brzo da razgledaju sta se sve na pazaru prodaje. Tada su gradom gospodarili Turci i bilo ih je na svakom koraku. Djevojka je bila veoma lijepa, pa je na pazaru ubrzo spazi jedan turski aga kojem se mnogo svidjela. Aga odluci da djevojku otme i to dogovori sa svojim zulumcarima. Vojnici se prikradose djevojci i otese je. Kad to momak spazi, pobi se sa Turcima. Ipak, Turci lako savladase momka, i ubrzo ga pogubise, a djevojku odvedose sa sobom. Od toga dana niko od njenih bliznjih nije znao sta se sa njom tacno desilo, niti gdje se nalazi. Ipak jednoga dana djevojka se pojavi u svom rodnom mjestu, na Lustici, ali trudna. Lusticani tada proglasise da djevojka nosi agino dijete, te da je iznevjerila svoga nesudjenog muza, kojeg Turci ubise na pazaru. Kada ubrzo nesrecna djevojka izdahnu na porodjaju, o djecaku kojeg je rodila poceo se svako po malo brinuti. Svacije i nicije, dijete je odrastalo od milosti sela, ali je vremenom postao veoma buntovan i hrabar mladic. U mladosti je veoma dobro savladao rukovanje oruzjem, mrzio je Turke i strasno zudio da spere ljagu sa majcinog imena. Kada je stasao, osnovao je hajducku cetu. Cesto je sa svojom druzinom upadao u Novi (danas Herceg Novi), i cinio pometnju medju turskim osvajacima. Otimao je njihove zene i sa velikim zlatom i srebrom bjezao na Lusticu. Bjezao je preko mjesta: Sutorina, Njivice, pa sve do mjesta Rose, gdje bi ga cekale kobile, posebno pripremljene za tovare, naucene da se ne plase mora i plivanja. Potom bi na kobilama vezivao tovare sa blagom i otete turske zene. Tako pripremljen sa stizao bi do Lustice. Ipak, jednom Turci doskocise hajduku i ubise ga. Medjutim, i poslije njegove smrti kobile su danima, godinama, pa i vjekovima nastavile da ga vjerno cekaju na istom mjestu.To mjesto po legendi dobi ime rt Kobila.

Počeci turizma u Gradu podno Orijena

Počeci turizma na ovom području sežu u XIX vijek. Iz tog doba postoje zapisi Sima Matavulja o gostionici "Šjora Roze". Kafana "Bella vista" porodice Sava Bačanovića sa 25 kreveta "za strance" pominje se 1872. godine.

Počeci razvoja modernog hotelijerstva u Herceg Novom, a takodje i u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori, vezani su za izgradnju "Pansiona na Zelenoj Plaži", kasnije zvanog hotel "PLAŽA" - Zelenika, koji je započeo sa radom 1902. godine, a po dozvoli Opštinskog upraviteljstva izdatoj 24. novembra 1898. godine.

"Akcionarsko društvo za gradjevine i saobraćaj Herceg Novi" 1909. godine traži dozvolu za izgradnju hotela "BOKA" u centru Herceg Novog, koji počinje sa radom 1913. godine sa 43 sobe i "centralnim ogrevom i vrućom kupelji". Ovaj hotel, koji je godinama bio svojevrsni simbol i zaštitni znak grada, je znatno oštećen u katastrofalnom zemljotresu 1979. godine i nepunu godinu dana kasnije je i srušen.

U periodu izmedju dva svjetska rata u Herceg Novom je radilo više hotela, medju kojima "Amerika", "Rudnik", "Jadran", "Balkan", "Savina", "Evropa", "Topola", "Erceg Novi", "Srpski hotel", "Beograd"... Godine 1926. svoja vrata gostima otvorio je i hotel "Plaža" vlasništvo porodice Trani na približno istom mjestu na kojem se nalazi i danas.
Godine 1906. Tomo M. Katurić je dobio dozvolu za držanje konačišta u Kamenarima, a 1929. godine je u Igalu otvoren hotel "Igalo", vlasništvo porodice Janković. U Zelenici, pored spomenutog hotela "Plaža", radio je i hotel "Boka", vlasništvo Obrena Dundjerovića, kojeg su Njemci digli u vazduh pri povlačenju 1944. godine, i hotel sa istim imenom vlasništvo Blagoja Mićunovića. Turističko društvo "Savina" - Herceg Novi, koje i danas postoji, osnovano je 1922. godine, a današnje Turističko društvo "Igalo" (tada se zvalo "Tamaris") 1927. godine.

Još davne 1929. godine hercegnovska opština je proglašena za "morsko kupalište i klimatsko lječilište" jer od davnina se znalo za ljekovita svojstva priobalnog morskog mulja zvanog "igaljsko blato" i mineralne vode "igaljske slatine". Vremenom, razvojem Igala, termin klimatsko lječilište se gubi kao termin za cijelu Opštinu. Već pomenuti hotel "Igalo", sa 16 soba i 40 ležaja, bio je podignut upravo na mjestu gdje se nalazi današnja zgrada Prve faze Instituta i već tada je imao, na primjer, hotelski automobil koji je dočekivao goste u pristaništu ili aerodromu "Gruda".

1930. godine je izvršeno ispitivanje igaljskog blata u laboratorijumu poznatog francuskog ljecilišta Viši ("Vichy"), koje je definitivno potvrdilo njegovu izuzetnu ljekovitost, ali tek nakon Drugog svjetskog rata, zahvaljujuci dr. Svetozaru Živojnoviću realizovani su davno donijeti planovi o osnivanju lječilišta u Igalu, koje je Odlukom vlade Crne Gore od 1.XI 1949. godine konačno i osnovano.

Da je turizam u hercegnovskoj Opštini, u tim godinama izmedju dva Svjetska rata, bio na visokom stepenu razvoja svjedoči i podatak iz 1935. godine po kome je te godine 8 hotela i jedno odmaralište radilo tokom cijele godine zbog posjedovanja grijanja u toku zime.
Boravišna taksa je uvedena još 1919. godine uz "strogu kontrolu na osnovu važećeg pravilnika za Zetsku banovinu"...
Prvi kongres održan u Herceg Novom, koji će nakon toga postati jedan od najznačajnijih centara kongresnog turizma šireg regiona, održan je u maju 1939. godine - bio je to 4. Jugoslovenski kongres borbe protiv tuberkuloze.
Intenzivan i organizovan razvoj turizma na ovom području vezuje se za šezdesete godine prošlog vijeka, kada su izgradjeni skoro svi danas postojeći hoteli, tada su to bili veliki i moderni hoteli.Jedino su hotel "PLAŽA", u današnjem izgledu, i II faza Instituta "Dr. Simo Milošević" - Mediteranski zdravstveni centar izgradjeni kasnije, 1980. odnosno 1988. godine.
Poslednjih godina došlo je do izgradnje većeg broja manjih privatnih hotela, vila i apartmana.
Danas je u našoj Opštini ukupno 19 kategorisanih hotela i 2 pansiona.