CRNA GORA JE MOJ DOM

Šta je istorija, ako nije traženje zavičaja. Putovanje na kojem nikada nismo bili. Nije zavičaj samo onaj otkuda se polazi, nego i onaj otkuda se dolazi.
Ako mislimo na buduće vrijeme, vrijeme naših potomaka, nad nama se nadvija teret odgovornosti.
Jesmo li im sačuvali polazište?
Crna Gora je moj dom. Trudiću se da tako i ostane. Jednostavno pripadam Crnoj Gori i dušom i tijelom, jedino nju nosim u srcu gdje god da pođem. Tu nema interesa, kao kod nekih drugih ljudi koji se bave turizmom. Oni joj ništa ne pružaju, već samo uzimaju.Ne vole je i ne nose u srcu, a toliko očekuju od nje.
Otuđili smo se. Finansijska dobrobit postala nam je primaran cilj. Imati što više, ne birajući sredstva kako stići do cilja.
Moramo poštovati i njegovati svoju tradiciju, jer samo ćemo tako spoznati svoj identitet. Moramo naučiti voljeti, jer samo tako nam je osiguran svijetao put u budućnost.
Herceg Novi grad je koji polako gubi korak s vremenom.Prepušten je sam sebi. Grad koji je devet puta rušen, ne vidi izlaz iz tame u koju je zapao. Mladi ljudi odlaze iz njega, napuštaju ga ne okrenuvši se.
Ja mu se vraćam. Samo se nadam da i u meni ne ubiju volju i želju da ga pokrenem. Ali ja znam kako ću. Jer ipak to je moj dom.

U VOJNOJ BOLNICI MELJINE SNIZILI CIJENE USLUGA

Herceg Novi – Da bi privukao pacijente i poboljšao punjenje kase, Centar vojnomedicinskih ustanova u Meljinama je snizio cijene u svom Zavodu za rehabilitaciju.

Zavod ima 150 kreveta u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama, ali ih je samo oko 30 odsto popunjeno.
“Kada bi znali za cijene terapija u ovoj ustanovi, Novljani bi vjerovatno češće svraćali u nju, ali i gosti sa strane”, poručili su iz CVMU.
Zamjenica upravnika Vojne bolnice, fizijatar dr Bruna Lončarević, kazala je da se fizikalna terapija u Zavodu za rehabilitaciju obavlja na najsavremenijim aparaturama za elektroterapiju i u dva bazena.
Imaju hidroblok sa podvodnom masažom i velike „leptir kade“ za vježbe, ali sada tu, uglavnom, dolaze pacijenti sa baro komore.
“U termoterapiji primjenjujemo liječenje parafinom, toplim oblogama sa švedskim travama i igaljskim blatom. Za liječenje teških i bolnih stanja koristimo najsavremenije lasere. Jedina smo ustanova u Crnoj Gori sa stolom za ekstenziju koji se koristi kod bolesti kičmenog stuba. Bolesnike na tom stolu razvlačimo do 20 centimetara da bi oslobodili prostor između kičmenih pršljenova”, kazala dr Lončarević.
Terapije koje se obavljaju u Meljinama, u odnosu na ostala lječilišta u Igalu, su najjeftinije.
Primjera radi, u Meljinama se masaža cijelog tijela naplaćuje 10, a parcijalna, masaža leđa, ruku ili vrata, pet eura.
Četiri dnevne terapije za pacijenta koštaju 12 eura.
Elektroterapija košta od tri do pet, ultrazvučna terapija dva, vježbe od tri do pet, topla pakovanja tri, dok za terapiju igaljskim blatom treba izdvojiti pet eura.
Dan u Zavodu za rehabilitaciju sa svim terapijama košta 30 eura, pet eura manje nego ranije.
Dan boravka i liječenja u Mediteranskom centru u Igalu košta 77, a u Prvoj fazi 44 eura.
Cijena polupansiona sa terapijama u Igalu je snižena jedino u Centru za odmor i rekreaciju, gdje za jedan dan treba platiti 32 eura.
Lončarević je napomenula da se pri dolasku na terapije obavlja besplatan ljekarski pregled, te da ljekar uvijek prati tok terapije.

S.R.

KOREKTOR NI U MISLIMA

SAMO JEDNO HOTELSKO PREDUZEĆE U HERCEG NOVOM SNIZILO CIJENE

Herceg Novi – Lokalna uprava u Herceg Novom, kako su kazali u Sekretarijatu za ekonomske poslove, preduzela je više mjera za pomoć turističkoj privredi i privlačenje turista iz okruženja.
Danica Sjerković iz te opštinske službe kazala je da bi ugostitelji i hotelijeri mogli da snize cijene barem za onoliko koliko im je opštinskom odlukom umanjen porez na potrošnju - sa pet na četiri procenta.
Njima je upućena preporuka da snize cijene kako bi se spasila sezona, ali su, za sada, rijetki raspoloženi za to.
Među njima je “Vektra Boka” koja je snizila cijene u hotelu “Plaža” za šest odsto, a u restoranima i kafeterijama za 12 procenata.
Ostali hotelijeri, za sada, samo najavljuju mogućnost da pojeftine usluge.
Uprkos apelu Opštine, ni prevoznici još nijesu snizili cijene.
Hercegnovski taksisti u dvije firme, kod kojih je kilometar duplo skuplji nego u Podgorici, imali su „akciju“ pojeftinjenja prevoza na 40 centi po kilometru, ali su vožnju u aprilu ponovo poskupili na 70 centi sa minimalnom cijenom vožnje od 1,3 eura.
Prva gradska javna firma koja je snizila cijene je Agencija za upravljanje parkinzima i garažama - sat parkiranja na hercegnovskim ulicama u centru grada je 70 centi, a u drugim djelovima opštine pola eura, koliko košta i sat u garažama i na parkiralištima.
Opština je odlučila da ove godine ne primjenjuje odluku o načinu i rokovima plaćanja turističke takse koja se odnosi na oporezivanje vlasnika vikend stanova. Time se njima odlaže naplata jednog eura po kvadratu stana.
Firmama će, kazali su u Opštini, biti ponuđena mogućnost da porez na nepokretnosti plaćaju u više mjesečnih rata, a odluka o porezu na firmu biće korigovana tako što će porez obračunavati na osnovu godišnjeg prihoda.


Smještaj od 10 do sedamdeset eura

Opštinsku preporuku, kao i apel na nivou države, poslušalo je Udruženje turističkih agencija, koje je objavilo za oko 30 odsto niže cijene nego lani.
Po tom cjenovniku, smještaj u sobi prve kategorije u glavnoj sezoni košta 12, a u sobama druge kategorije 10 eura.
U predsezoni i postsezoni, cijene smještaja su niže od tri do četiri eura. Apartmanski smještaj u julu i avgustu koštaće, po cjenovniku UTA, od 35 do 70 eura, a van sezone od 25 do 40. Za ishranu u restoranima u sezoni treba izdvojiti od 10 do 13 eura dnevno, a u vansezoni od osam do 12.

Vijesti

ANSAMBL BOKELJI

Ansambl „Bokelji“ osnovan je u julu 1966. godine u Zelenici (Boka Kotorska). Održao više od 1.200 koncerata i nastupa na televiziji i radiju, festivalima i raznim manifestacijama. Posebno zapaženi nastupi bili su u koncertnoj dvorani „Čajkovski“ u Moskvi, u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu, na festivalu „Pjesma Mediterana“ u Budvi, kao i gostovanja u Njemačkoj, Holandiji, Danskoj, Belgiji, Albaniji i Rusiji.
Ansambl je nastupao na Euroviziji i Interviziji. Ukupno je za TV snimio 19 samostalnih emisija i četiri TV serije. Snimio je tri long play i dvije singl ploče, te više audio kaseta i CD-a. Više puta priredio je koncerte Josipu Brozu Titu, a pjevao je i danskoj kraljici Margaret II.
“Bokelji“ su više puta učestvovali na Festivalu najboljih amatera Jugoslavije i Festivalu horova u Nišu, a ostvarili su i tri nastupa na Svjetskom turističkom sajmu u Berlinu. Ansambl je dobitnik Oktobarske nagrade Herceg Novog i brojnih drugih priznanja za njegovanje izvornog bokeškog i crnogorskog melosa, kao i za komponovane pjesme posvećene gradu Herceg Novom i rodnom mjestu Zelenici („Pjesma Herceg Novom“, Zeleničke tihe vale“,...).
Bolest i smrt voditelja Dragana Rakića 1996. godine zaustavili su dalji uspon ansambla, koji je nastupao još do 2001. godine, a zatim prestao da postoji. Uspomena na 35 godina uspješnog djelovanja „Bokelja“ ostala je u zapisana u monografiji koju su braća Duško i Lazar Seferović izdali pod naslovom „BOKEŠKA SAGA O ANSAMBLU BOKELJI“.


Ansambl je najduže nastupao u sastavu:

Dragan Rakić (1.tenor, voditelj klape)

Zdravko Vuksanović (2.tenor)

Duško Seferović (2. tenor)

Neđeljko Lučić (bariton)

Mato Vučetić (bariton)

Lazar Seferović (bas)

Milivoj Perušković (bas)

Stanko Macura (bas)

POZNATI U NOVOME

Herceg Novi su opjevali pjesnici, oslikali likovni umjetnici, u njemu je razvijan turizam, ali mnogi će vam reći je da je „ u Herceg Novom lako i jednostavno živijeti“, pa i da je “još lakse njemu pripadati“. I zaista Herceg Novom su pripadali mnogi poznati i slavni. Mnoge znamenite ličnosti rodjene su, ili su živjele u ovome gradu.

Stranci koji su se u odredjenjim istorijskim razdobljima zatekli u Herceg Novom, upisali su svoja imena i u kultruno – istorijsku dokumentaciju grada. Takav je npr. bio i portugalski doktor Isaija Koen (1517 – 1599). Doktor, kasnije i pjesnik Isaija Koen, sahranjen je na groblju spanskih Jevreja u Herceg Novom, koje se nekada nalazilo u blizini grada, a koje je prema pisanoj istorijskoj dokumentaciji potonulo u more za vrijeme velikog zemljotresa 1667.

Godine 1664. u Herceg Novom boravi hronicar i pisac cije porijeklo nije ostalo upamceno, Elvija Ibn Dervis Mehmed Zili, ili Elvija Celebija. O boravku u tome gradu Celebija je detaljnije zabiljezio u djelu „Hronika Putovanja“, gdje podrobnije opisuje tadasnji Herceg Novi.

Pored Dubrovnika i Herceg Novi se smatra rodnim mjestom Save Raguzinskog Vladislavica, ruskog diplomate (1 670 – 1738). Radio je na razvijanju pismenosti, najprije u hercegnovskim ali i u ostalim primorskim i crnogorskim manastirima. Krajem XVII vijeka u Herceg Novom je zivio i jedan od venecijanskih vojskovodja, tada generalni providur Dalmacije i Albanije Jerolim Korner. On je u Herceg Novi doplovio velicanstvenim jedrenjakom godine 1687., po naredjenju mletackog senata. Njegova misija bila je da zauzme i oslobodi Herceg Novi od turske vlasti. Njegovo ime ostace upamceno i zbog cinjenice da je samo desetak dana po zauzimanju grada izdao dekret o osnivanju zemljisnog katastra, ciji se original i danas cuva u Drzavnom arhivu Crne Gore.

Jos jedna znacajna licnost za Herceg Novi je i vladika Savatije Ljubibratic, koji 1695. godine prenio upraviteljstvo iz manastira Tvrdos (Hercegovina) u Herceg Novi. Vladicanstvo nad manastirom iste godine mu je priznala u mletacka vlast, i dodijelila mu zemlju na lokaciji gdje se danas nalazi mjesto Topla. Njegova vlast okoncala se 1716. godine.

Herceg Novi slovi i za „ grad vjecnog zelenila, sunca i skalinada“. To je svojevremeno zapisao i poznati nobelovac, pisac Ivo Andric. Andric je u Herceg Novom cesto boravio i ovaj grad dozivljavao na veoma neobican i knjizevnicima svojstven nacin. U Herceg Novom i danas se nalazi kuca nobelovca Iva Andrica.

U ovome gradu cesto je boravio i trazio inspiraciju za svoja djela i crnogorski vladika i pjesnik Petar II Petrovic Njegos.

Tokom XX vijeka u Herceg Novom borave i drugi poznati crnogorski knjizevnici poput Mihaila Lalica, Dusana Kostica...

Herceg Novi je idealan grad i za slikarske ambicije. Osim pisaca i ljudi iz svijeta filma, to je i grad slikara. Posebno plodonosna i interesantna sredinom XX vijeka bila je Srednja umjetnicka skola u Herceg Novom. Tada su u njoj predavali jugoslovenski poratni slikari, a za tu skolu su na direktan ili indirektan nacin bili vezani i crnogorski slikari, koji su stekli svjetsku reputaciju. Pomenimo samo umjetnike Miodraga (Dada) Djurica, Voja Stanica, Mila Milunovica, Djordjija Bata Pravilovica.